SARAJEVO, Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovan zahtjev članova Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Željka Komšića, te zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića za ocjenu ustavnosti više odredaba Zakona o uslovima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj (RS).
Iz Ustavnog suda je saopšteno da je utvrđeno da su osporene odredbe ovog zakona u skladu sa Ustavom BiH, jer su na polju zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući pitanje isplate stare devizne štednje, nadležni i BiH i entiteti, te da RS, predviđajući bolje uslove za isplatu stare devizne štednje, nije povrijedila Ustav BiH.
Tihićev zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 19. Uredbe o postupku verifikacije potraživanja i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u RS obustavljen je budući da su radnje predviđene osporenim članom već izvršene, čime su prestale postojati pretpostavke za vođenje postupka.
Ustavni sud BiH je na danas završenom dvodnevnom plenarnom zasjedanju odbio kao neosnovan zahtjev člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića za ocjenu ustavnosti članova 22. i 23. Zakona BiH o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje.
Osporene odredbe ovog zakona u skladu su sa Ustavom BiH jer je Parlamentarna skupština BiH u skladu sa svojom ustavnom nadležnošću i Zakonom o Centralnoj banci BiH odredila da Centralna banka može biti fiskalni agent BiH u vezi sa izmirenjem stare devizne štednje putem obveznica, navodi se u saopštenju suda.
Kao neosnovan odbijen je i zahtjev Milorada Živkovića, u to vrijeme predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama BiH, uz zaključak da je osporeni zakon donesen s ciljem izvršenja kontrolne funkcije Parlamenta BiH, što je u skladu sa Ustavom.
Odbijen je kao neosnovan i Živkovićev zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim nabavkama BiH, jer je Ustavni sud utvrdio da je osporeni zakon u skladu sa Ustavom BiH.
Utvrdivši da je Zakon o eksproprijaciji RS u isključivoj nadležnosti opštine, kao jedinice lokalne samouprave, Ustavni sud BiH odbacio je kao neosnovan zahtjev Kluba bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS za ocjenu ustavnosti više odredbi ovog zakona.
Osporene odredbe ovog zakona, prema ocjeni Ustavnog suda BiH, same po sebi ne krše ustavna prava na imovinu, te nisu suprotne Ustavu BiH i Protokolu broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Ustavni sud odbacio je zahtjev Predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića za rješavanje spora u vezi sa nadležnošću za postupanje između Federalnog ministarstva finansija i Uprave za indirektno oporezivanje BiH zbog nenadležnosti za odlučivanje.
Istaknuto je da propust zakonodavca da zakonom odredi tijelo nadležno za rješavanje sukoba nadležnosti, kakav je nastao u ovom slučaju, nije mogao uspostaviti nadležnost Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud smatra da je, radi poštovanja principa vladavine prava, nužno da se ovo pitanje riješi uspostavljanjem nadležnosti za rješavanje sporova ove vrste, što može inicirati i sam Špirić, s obzirom na njegova ustavna ovlaštenja.
