SARAJEVO – Pandemija virusa korona pokazala je da je agroindustrija jedina grana koja se pokazala održivom i na koju Bosna i Hercegovina (BiH) treba gledati kao potencijalni generator rasta u budućnosti, zbog čega je neophodno uskladiti domaće zakonodavstvo sa propisima Evropske unije (EU) u toj oblasti, te pomoći proizvođačima da izađu na tržište EU.
Poboljšati konurentnost sektora poljoprivrede
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH navode da u budućem periodu treba usmjeriti napore u poboljšanje održivosti i konkurentnosti sektora poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u BiH, u svjetlu procesa pristupanja EU.
„To se treba postići postepenim usvajanjem i provedbom institucionalnih, pravnih, upravnih, administrativnih i ekonomskih reformi potrebnih za izgradnju ovog sektora, kako bi on bio sposoban za nadmetanje s tržišnim snagama na domaćem i EU tržištu“, ističu u Ministarstvu.
U Ministarstvu navode da je neophodno sprovesti niz mjera koje se odnose na otvaranje tržišta i nesmetane trgovinske tokove, dostizanje potrebnog nivoa standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane za nesmetanu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i izvoz svih roba životinjskog porijekla na tržište EU.
„Potrebno je poboljšanje i jačanje konkurentnosti primarne poljoprivrede i prehrambene proizvodnje, preuzimanje pravne tekovine EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, veterinarstva, bezbjednosti hrane i zaštite zdravlja bilja nakon izrade i usvajanja cjelovitog Programa usvajanja EU acquis-a za BiH (NPAA)“, naveli su u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Dodali su da je neophodna i izrada i usvajanje propisa i mjera za uvođenje tržišnih standarda kvaliteta u skladu sa evropskim i OECD standardima (tržišni standardi za voće i povrće, žitarice, meso i mlijeko…), odnosno sa standardima organizacije zajedničkog tržišta EU.
Među mjerama koje su potrebne je i usklađivanje sistema službenih veterinarskih i fitosanitarnih kontrola sa pravilima EU i jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta, posebno kapaciteta fitosanitarnih inspektora za službene kontrole unutrašnjeg tržišta.
U Ministarstvu smatraju da je potrebno ubrzati i pripreme za referentne laboratorije u zemlji.
Proces usklađivanja propisa se odvija, ali od interesa pojedinaca ili grupa zavisi dinamika
Koordinator projekta u Centru za istraživanje i studije „GEA“ Aleksandar Živanović kazao je da svi propisi koji se sada donose moraju proći provjeru i dobiti potvrdu da su u skladu sa zakonodavstvom EU, tako da se proces usklađivanja odvija.
„Nešto što sporije ide je reforma javne uprave, a postoje i neke osjetljive oblasti, gdje u BiH nema političke volje da se te stvari riješe“, istakao je Živanović.
Aleksandar Draganić iz banjalučke Agencije za razvoj preduzeća „EDA“ ističe da je prilagođavanje propisa BiH zakonodavstvu EU ključan i dominantan interes.
„Tamo gdje nema interesa materijalnog ili političkog i prilagođavanje propisa sporije ide. Uzećemo primjer izvoza mesa i mesnih proizvoda. Onog trenutka kada se pojavila ozbiljna grupacija proizvođača pilića i mesnih prerađevina od pilića i kada je prepoznata od strane donosioca odluka, urađeno je sve kako bi oni mogli da izvoze. Dakle, interes je taj koji je dominantan, kada je prilagođavanje propisa u pitanju“, naglasio je Draganić.
Osvrnuo se i na to da EU mnogo pomaže BiH, ali da to nije dovoljno prezentovano na način da to vide obični građani.
„Postoji mnogo tabli na kojima piše „finansirano od strane EU“, ali pitanje je da li obični građani to znaju. Oni to vide, ali ne znaju koji je to ekvivalent novca, odnosno oni ne poimaju da je tu, na primjer, uloženo deset miliona evra“, kazao je Draganić.
Što se tiče projekata iz oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja i prehrane EU i drugi međunarodni donatori do sada su izdvojili skoro 125 miliona evra za realizaciju tih projekata u BiH.
O podršci privredi, pa tako i poljoprivredi, kroz fondove EU portal CAPITAL je pisao i u tekstovima „Angažovanjem stručnog kadra domaća privreda može doći do miliona EU“ i „Lokalne zajednice (ne)koriste dovoljno sredstva iz fondova EU“.
Evropska komisija: Usklađivanje zakonodavstva preduslov za dalju pomoć
Podsjećamo, u Evropskoj komisiji su ranije naglasili da je, kada je u pitanju ruralni razvoj i BiH, usklađivanje strategija sa politikama EU ključni preduslov svih održivih reformi u cijelom sektoru, a koje vode ka približavanju EU i daljoj pomoći.
Naglašeno je da BiH mora prevazići dugogodišnji zastoj kod sprovođenja poljoprivrednog popisa, čiji izostanak predstavlja ozbiljnu smetnju kod poljoprivrednih statistika i formulisanja politika poljoprivrednog i ruralnog razvoja.
Usklađivanje propisa neophodno je i kada je u pitanju područje sigurnosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja.
CAPITAL: Bojana Ninković