BIJELJINA, Najveći žitoprerađivač na području BiH bijeljinski “Žitopromet” prihvatio je do sada oko 4 500 tona pšenice od planiranih 10 000 tona sa domaćeg tržišta.
Kapacijet ove kuće je 25 000 tona, pa je “Žitopromet”, kao i godinama unazad, prinuđen da uvozi pšenicu iz zemalja okruženja, prije svega iz Srbije.
Poljoprivredni proizvođači nezadovoljni su ponuđenom cijenom od 37 feninga za kilogram pšenice ovogodišnjeg roda koju nudi ova kuća i drugi manji mlinovi u Semberiji, i svoju robu samo skladište u “Žitoprometu” ili čuvaju u ambarima čekajući povoljniji momenat za prodaju.
Stručnjaci kažu da je prinos pšenice bolji nego lani za oko dvije tone, ali je kvalitet loš jer proizvođači nisu primjenjivali sve neophodne agrotehničke mjere. Poljoprivrednici odgovaraju da su te mjere bile neprihvatljive za njihov osiromašen džep.
Direktor “Žitoprometa” Slaviša Gligorević rekao je Srni da ova kuća do sada nije ništa otkupila, niti je plaćala dovezenu pšenicu, jer njena cijena nije konačno formirana.
“Nismo donijeli cijenu i ne želimo da rizikujemo i napravimo grešku prema nama ni prema proizvođačima. Čekamo da se cijena na tržištu stabilizuje, a čekamo i reagovanje Vlade Republike Srpske u vezi sa određenim podsticajima ili drugim mjerama“, rekao je Gligorević.
On najavljuje da će priliv i otkup pšenice od domaćih proizvođaća trajati cijele godine, uz ocjenu da je izostala kampanja otkupa kao i prethodnih 10 godina.
Gligorević kaže da je cijena pšenice na tržištu regiona presudni faktor na formiranje cijene u Srpskoj.
“Cijena pšenice u Srbiji, i uopšte u okruženju, franko iznosi oko 37 feninga po kilogramu ili i nešto manje. Mi smo već počeli sa otkupom manjih količina iz Srbije, a naše planirane potrebe su 25 000 tona, što znači da do sada nismo otkupili ni 20 odsto od planiranog sa domaćeg tržišta”, rekao je on.
Prema ocjeni Gligorevića, ovogodišnji rod pšenice u Semberiji je znatno bolji nego prošle godine i iznosi 4,5 tone po hektaru.
“Tehnološki rod, od kojeg zavisi brašno koje ćemo dobiti, bio je loš. Ovo je bila pogubna godina, jer proizvođači nisu primjenjivali agrotehničke mjere koje su im bile skupe”, rekao je on i dodao da se na taj način mnogo izgubilo i na kvalitetu roda, ali i na prinosu.
Gligorević smatra da je ova godina mogla dati bolji prinos, ukazujući na Vojvodinu gdje se prinos kreće od 4,5 do čak sedam tona po hektaru.
Bijeljinski “Žitopromet” radi kao najveći žitoprerađivač u BiH i predstavlja sistem sa četiri fabrike, mlin za preradu pšenice i mlin za preradu kukuruza, fabrika stočne hrane, pekara i centar za sušenje i skladištenje žitarica.
Na području Semberije radi još dvadesetak manjih mlinsko-prerađivačkih kuća koje su, kao i “Žitopromet”, izašle sa otkupnom cijenom od oko 37 feninga po kilogramu.
Žetva pšenice u Semberiji, koja se obavlja na površini od 12.456 hektara, trebalo bi da bude zavšena u drugoj polovini jula. Srna