BERLIN, Uprkos krizi, žitelji Evrope su sve bogatiji i broj milionera raste.
Međutim, ovaj trend zahvata samo one koji se ionako već nalaze među dobrostojećima, javlja radio Dojče vele.
Prema rezultatima istraživanja “Global Wealth” koje je sprovela savjetnička grupa Boston konsalting, kriza je za jedan broj pojedinaca već prošla, pa je tako imovina građana Zapadne Evrope uvećana za 5,2 odsto i sada iznosi 35,8 biliona dolara.
Međutim, to ne znači da su svi građani najbogatijeg dijela Starog kontinenta odjednom postali bogati, jer statistički podaci podižu samo one koji su se i dosad kretali u sferama u kojima se barata milionima.
“Porast bogatstva se isključivo povezuje sa oživljavanjem tržišta dionica”, izjavio je ekonomista Danijel Kesler, koji je učestvovao u izradi te studije.
Prema Keslerovim riječima, još u 2011. tržišta su trpjela zbog globalne, a naročito zbog krize u evrozoni. Oporavak u 2012. godini je značajno doprinio povećanju bogatstva ulagača, što je pridonijelo porastu broja milionera i to ne samo u Evropi nego u cijelom svijetu.
Na listi po broju milionera i dalje uvjerljivo vode SAD sa 5,9 miliona, nakon kojih slijedi Japan sa 1,5 miliona milionera, pa Kina sa 1,3 miliona milionera.
U Evropi se na prvom mjestu nalazi Velika Britanija sa 509.000 milionera, iza koje slijedi Njemačka sa 362.000 milionera, što je za 30.000 više nego u 2011. godini.
Međutim, iako se tržišta u Evropi očigledno oporavljaju od brojnih šokova proživljenih posljednjih godina, Stari kontinent u poređenju sa rastućim privredama, posebno onima u azijsko-pacifičkom regionu, polako ali sigurno gubi utrku.
“Na globalnom nivou, privatna imovina je uvećana za 7,8 odsto, gdje su glavni pokretači zemlje Azije i pacifičkog prostora, i to se u dogledno vrijeme neće promijeniti”, vjeruje Federiko Burgoni iz Boston konsaltinga.
Do 2017. godine ova regija sa glavnom lokomotivom Kinom će po pitanju imovine preteći i regiju Sjeverne Amerike.
Brzina kojom raste azijsko-pacifička regija iznenađuje i same stručnjake, jer godišnji rast bogatstva u tom dijelu svijeta iznosi 13,8 odsto.
“Potpuno je jasno da se nalazimo u svijetu sa dvije brzine. Novi svijet pritom raste neuporedivo brže nego stari”, zaključuje Kesler. Tanjugbiz.rs