BEČ, Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije usporiće ove godine za jedan odsto zbog daljeg slabljenja tražnje na evropskom tržištu i stagnacije domaće potrošnje.
Analitičari Unikredit banke navode da će domaća potrošnja stagnirati zato što realni prihodi domaćinstava ostaju slabi dok je vladina potrošnja ograničena.
Oni podsjećaju da je ekonomski rast Srbije počeo da usporava u drugoj polovini prošle godine zbog samo umjerenog rasta industrijske proizvodnje i slabljenja izvoza.
Pala je i domaća tražnja sa padom potrošnje domaćinstava i vladine potrošnje, međutim, investicije su se, zahvaljujući snažnom prilivu direktnih stranih ulaganja, pokazale kao “žilavije”, ocijenjuju Unikreditovi analitičari.
U dijelu analize koji se odnosi na Srbiju upozorava se da kašnjenje u procesu približavanja EU može dodatno da uspori investicione aktivnosti.
Navodi se i da se monetarna politika u Srbiji usklađuje od juna 2011, pošto su usporavanje inflacije i jačanje dinara omogućili Narodnoj banci Srbije (NBS) da se fokusira na sporiji ekonomski rast. NBS je od juna do kraja 2011. smanjila referentnu kamatu za ukupno 2,75 procentnih poena.
Unikreditovi ekonomisti očekuju da se inflacija u Srbiji spusti na blizu tri odsto u martu i aprilu ali i da nakon toga poraste, poslije izbora, zbog vjerovatnog rasta kontrolisanih cijena, tako da na kraju 2012. godišnja inflacija bude sedam odsto.
Kada je riječ o bankarskom sistemu, najveći rizik za finansijsku stabilnost Srbije predstavlja veliki udio deviznih depozita i zajmova, upozorava se u analizi i istovremeno napominje da su vlada i centralna banka pokrenule više incijativa za stimulisanje kreditiranja i finansiranja u domaćoj valuti.
Ukazuje se i na rast nenaplativih zajmova u 2011. godini, ali to, prema mišljenju Unikreditovih analitičara, ne predstavlja veliku prijetnju stabilnosti bankarskog sistema Srbije i očekuje se da udio loših zajmova u ukupnim zajmovima počne lagano da pada ove godine a zatim brže u narednim godinama.
Kao pozitivno u bankarskom sistemu Srbije ističe se adekvatnost kapitala od 19,7 odsto na kraju juna prošle godine prema zahtjevanih 12 odsto. Taj procenat bi ove godine mogao da padne u izvjesnoj mjeri, pošto je počela primjena standarda Bazel 2, i neke bi banke, navode iz Unikredita, mogle da se suoče sa potrebom da povećaju kapital. B92, Beta
