MOSKVA, Američki predsjednik Barak Obama poručio je nakon uvođenja sankcija Rusiji da je ruska privreda “razbijena u paramparčad”, ali danas rublja konstantno jača, a o deficitu proizvoda nema ni govora.
Ekonomski portali analiziraju propast zapadnih sankcija i strategiju kojom je Rusija izbjegla privredni slom i čak počela da jača u nekim ekonomskim sferama nakon početnog udara na valutu i pada proizvodnje.
U Rusiji je socijalno nezadovoljstvo izbjegnuto, a plate i penzije rastu tempom planiranim prije sankcija.
Kontrasankcije Rusije za uvoz određenih poljoprivrednih artikala sa Zapada pokazale su se kao veoma korisne za rusku poljoprivredu.
Agencija Blumberg objavila je da je “za prva tri mjeseca 2015. godine ruska valuta, po svim pokazateljima, prešla iz kategorije najgorih u najbolje u svijetu”.
Portali procjenjuju da su sankcije Vašingtona i Brisela imale dva cilja: ruiniranje ruske ekonomije i izazivanje nezadovoljstva građana koji bi zatim sami skinuli sa vlasti Vladimira Putina i njegovu administraciju.
Zato su pažljivo birane mete – tako da ne oštete previše ekonomiju zapadnih zemalja, koja imaju svoje interese u Rusiji.
Da ne bi sebe kaznio zabranom uvoza ruskih energenata, Zapad se odlučio za već isprobanu mjeru — drastično obaranje cijena nafte i gasa, uvjeren da će tako nanijeti ozbiljan udarac ruskom budžetu.
Međutim, ruska Vlada i ekonomski stručnjaci čine ono što nije bilo očekivano – pojačavaju proizvodnju i izvoz. Tako dolazi do “profitabilnog paradoksa”: rublja drastično pada, a ruski budžet, koji se planira u rubljama, enormno se puni.
U trenutku kada su uvedene sankcije, dolar je vrijedio oko 34 rublje – za sto hiljada dolara 3.400.000 rubalja.
Kad je pala cijena nafte, američka valuta je u jednom trenutku vrijedila gotovo 70 rubalja, što znači da je na svakih 100 hiljada “budžetskih” dolara, u državnu kasu stizalo sedam miliona rubalja.
Ruske kompanije – izvoznici nafte i gasa nikad nisu živjele bolje nego pod sankcijama — zarađuju u dolarima, a obaveze plaćaju u rubljama. Za njih, zapravo, barel nafte vrijedi dvostruko više, navode ekonomski portali.
U trenutku kada je rublja drastično padala, ruski budžet, koji se planira u rubljama, enormno se punio.
Rusija nije samo veliki izvoznik energenata, nego i uvoznik hrane i visokih tehnologija, što se plaća dolarima. Rampu na izvoz visokih tehnologija odmah su stavili sami proizvođači.
Činilo se da Moskvi ne preostaje ništa drugo, osim da cijenu uvezene hrane prebaci na narod, odnosno da dozvoli da se cijene dupliraju, prateći rast dolara, i da se tako realizuje cilj sankcija.
Umjesto toga, Rusija zabranjuje uvoz hrane sa Zapada i odbija da kupuje skupe dolare da bi plaćala poljske jabuke i španske breskve ili šunku.
Ušteđene rublje Moskva ulaže u podsticaj veoma zapostavljene domaće poljoprivrede, a ono što se nije moglo proizvesti, uvozi iz zemalja koje Rusiji nisu uvele sankcije i u kojima je sve to daleko jeftinije nego u Evropi – navode portali.