BIJELJINA/SRBAC, Berba kukuruza u RS je u toku, a poljoprivrednici sabiraju gubitke nakon što je ljetna suša uzela veliki danak i na pojedinim mjestima, kako kažu, smanjila prinose ove žitarice i do 20 odsto. 
“Prinosi kukuruza u Semberiji su i više nego prepolovljeni, tako da poljoprivrednici neće moći ni stoku da prehrane, a kamoli da ostvare neki pozitivan bilans”, upozorio je Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH.
Prema njegovim riječima, iza poljoprivrednika je teška godina, a njeni efekti će se vidjeti tek na početku naredne godine, kada će, kako kaže, zbog malih prinosa kukuruza stočari biti prinuđeni da znatno redukuju broj stoke.
“Trenutno nema nekih većih poskupljenja ove, jedne od najuzgajanijih žitarica, osim uvoznog kukuruza, koji je neznatno poskupio”, pojasnio je Marinković i dodao da su i prinosi soje ispod optimuma, te da je ima svega od jedne do jedne i po tone po hektaru.
Đuro Cvijić, poljoprivredni proizvođač iz sela Razboj, kod Srpca, kazao je da je zasijao 40 hektara kukuruza te da je jedan dio navodnjavao, a drugi dio, zbog, kako je pojasnio, specifičnosti zemljišta nije mogao.
“Na području koje nije navodnjavano prinosi kukuruza se kreću od ništa do 400 kilograma po dunumu, a na tim mjestima je ova žitarica samo suvenir u odnosu na ono što je uloženo”, naglasio je Cvijić.
Uvjeren je da će ova žitarica poskupjeti u narednom periodu.
“S obzirom na to da su mi stručnjaci rekli da je u Srbiji suša u potpunosti došla po svoje mislim da će to uticati da cijene kukuruza na domaćem tržištu porastu”, pojasnio je Cvijić.
Zoran Kecman, poljoprivredni proizvođač iz Karajzovaca, kod Gradiške, rekao je da su prinosi kukuruza na parcelama koje nisu navodnjavane dvije tone po hektaru, a na površinama koje su zalijevane kreću se do devet tona po hektru.
“Ovdje u Lijevču problem stvara i kukurzna zlatica, koja već neko vrijeme hara ovim područjem i protiv nje nema konkretnog lijeka”, rekao je Kecman.
Prema njegovim riječima, na parcelama koje nisu navodnjavane kukuruz je polomljen i prinosi su manji u odnosu na parcele koje su zalijevane.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su istakli da prate kako se berba kukuruza u RS odvija, te da su na osnovu dosadašnjih podataka s terena zaključili da prinosi kukuruza dosta variraju.
“Prinosi se kreću od dvije do deset tona po hektaru i to zavisi od hibrida koji se koristi, nivoa agrotehničkih mjera te kvaliteta zemljišta”, pojasnili su u Ministarstvu.
Kako navode, očekuje se da će prosječna prinos kukuruza u RS biti oko četiri tone po hektru. Nezavisne
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
ikod mene je smanjen prinos sto ima vise razloga prvo nabavka odgovarajuci sorti drugo navodnjavanje neadekvat no trece repropaterial djubriva to manjka jel nije subvencijonisano koliko treba takoda ce cijene neminovno ici gore a ja porucujem da ministar poljoprivrede neradi svoj poso kako treba i da daje layna obecanja itreba ga mijenjati jel nije nizasta i tosam vise puta iznosio u partijskoj centrali da poruce precjedniku