BIJELJINA, Intenzivan razvoj tehnologija u oblasti komunikacija i računarske opreme doveo je do povećanja količine otpada, a BiH ima ozbiljan problem na tom planu zbog nedostatka mehanizama koji bi pospješili i aktivirali društvo na pravilno odlaganje otpada.
Predsjednik Ekološkog udruženja “Eko-put” i koordinator Saveza ekoloških snaga /SES/ sjeveroistočne BiH Snežana Jagodić Vujić upozorava na posljedice od dejstva ovog opasnog otpada.
Zakonske norme, koje jasno definišu odnos i način upravljanja opasnim elektronskim otpadom, ne primjenjuju se usljed nedostatka kapaciteta i sredstava za njegovo zbrinjavanje i recikliranje.
Ovaj otpad je izuzetno specifičan, jer u sebi sadrži veliki broj opasnih i kancerogenih supstanci koje mogu ozbiljno da naruše ljudsko zdravlje i zatruju životnu sredinu, upozoravaju stručnjaci.
“Opasne supstance koje se mogu naći u elektronskom otpadu su: živa, fosfor, olovo, arsen, pigmenti u tonerima, kadmijum, plastika, heksovalentni hrom, brom, barijum, berilijum i niz ostalih opasnih supstanci koji se nalaze u elektronskim sklopovima i sastavnim dijelovima ovih uređaja“, kaže Vujićeva.
Ako se zna da se oko 90 odsto tog elektronskog otpada može iskoristiti i ponovo upotrijebiti, pa čak i izdvojiti iz njega nešto zlata, srebra, platine i paladijuma – onda nepravilno odlaganje predstavlja ne samo prijetnju nego i rasipništvo.
“Nerijetko ovaj otpad završava pomiješan sa ostalim otpadom, čime se još više otežava pravilno odlaganje i recikliranje. Odgovorno ponašanje prema ovoj vrsti otpada direktno smanjuje veliki broj bolesti, prvenstveno malignih, alergijskih i bolesti disajnih organa“, objašnjava Vujićeva.
Ona napominje da bi razvoj reciklažne industrije mogao da aktivira i znatan broj nezaposlenih radnika u sistemu sakupljanja, transporta, skladištenja i prerade otpada, čime bi se, osim nezaposlenosti, riješili i problemi zagađenja životne sredine.
Da bi se to postiglo, potrebno je ustanoviti što više reciklažnih dvorišta u kojima bi stanovništvo moglo odlagati elektronski i električni otpad, stare mašine, televizore, kasete, kompjutere, štedljive sijalice, mobilne telefone, baterije i drugi slični opasni otpad.
“Osim razvoja ekološke svijesti u društvu, mora se mnogo više voditi računa o kontroli i sankcionisanju nepravilnog odlaganja otpada, a naročito rigorozno kažnjavati njegovo bacanje u prirodu“, smatra Vujićeva.
Ona upozorava da je u posljednje vrijeme prisutan trend individualnog sakupljanja ovog otpada po domaćinstvima, čime se bave neupućeni sakupljači, pa se još više povećava opasnost od njegovog nepravilnog odlaganja.
“Neophodna je organizovana i osmišljena kampanja, kojom bi se postigli željeni efekti smanjenja zagađenja životne sredine i ostvarila evidentna dobit njegovim pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom“, kaže koordinator SES-a sjeveroistočne BiH.
Ekološke organizacije godinama upozoravaju na prisustvo opasnog otpada, međutim, bez zajedničke aktivnosti cjelokupnog društva i ulaganja u reciklažnu industriju ovaj problem se neće moći još dugo riješiti. Srna
