KIJEV, MMF pristao je da ponovo razmotri uslove za produžetak primjene ranije zaključenog sporazuma o zajmu Ukrajini u ukupnoj vrijednosti oko 15 milijardi dolara.
Put ka realizaciji tog aranžmana trebalo bi da se otvori u naredne dvije sedmice, objavljeno je danas u Kijevu.
Ukrajinski ministar odgovoran za sprovođenje budžetske i poreske politike Aleksandar Klimenko tvrdi da je MMF sada spreman da ponovo raspravlja o ranijim zahtjevima, među kojima su podizanje cijene gasa, zamrzavanje plata i manje subvencije za energetiku.
“MMF je pošao u susret Ukrajini u vezi načina vođenja tarifne politike i realan napredak u pregovorima o odobravanju kredita (Fonda) moguće je očekivati u narednih nedjelju ili dvije”, precizirao je Klimenko lokalnom tv kanalu “1 plus 1”, a prenosi agencija UNIAN.
Savjet direktora MMF planira da sredinom ovog mjeseca ponovo razmotri saradnju sa Ukrajinom i tom prilikom raspravlja i o daljoj realizaciji ranije zaključnog stend baj aranžmana sa tom zemljom koji je zamrznut prije dvije godine, jer se Kijev, prema ocjeni Fonda, nije držao dogovornih uslova.
U Ukrajini je, inače, misija Fonda posljednji put boravila od 17. do 28. oktobra, a MMF je nakon toga saopštio da će tehničke konsultacije sa Kijevom biti nastavljene.
Ukrajinski premijer Nikolaj Azarov je 21. novembra izjavio da je dobio pismo od MMF u kome se precizira niz strogih uslova pod kojima Fond želi da nastavi dalju saradnju sa njegovom zemljom.
Azarov je tada rekao da su najvažniji zahtjevi Fonda odnose, prije svega, na drastično poskupljenje gasa za građane, kao i zamrzavanje plata, dok je predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič ocijenio krajem proteklog mjeseca, u intervjuu za lokalne tv stanice, da su ti uslovi MMF za njegovu zemlju “neprihvatljivi”.
Poslije Janukoviča ponovo se oglasio i Azarov. On je 2. decembra izrazio spremnost njegove vlade da produži pregovore sa MMF, ali nakon što Fond ublaži uslove za odobravanje novog zajma Kijevu.
Obnavljanje saradnje sa MMF ima za Ukrajinu ključni značaj. Nova sredstva Fonda od približno deset milijardi dolara bi bila, u situaciji kad je vlada suočena sa rastućim protestima građana poslije odluke da ne potpiše ugovor o pridruživanju sa EU, jedini veliki izvor popunjavanja deviznih rezervi zemlje, a takođe bi omogućila i lakše dobijanje kredita na spoljnom tržištu zajmova, tvrde ekonomsti.
Normalizacija saradnje sa MMF je za Ukrajinu bitna i zbog toga što bi to bio i dobar signal za Evropsku uniju da produži pregovore o ranije obećanoj finansijskoj pomoći Kijevu u vrijednosti od 610 miliona evra.
Janukovič je protekle sedmice boravio u Pekingu, u nastojanju da dobije veliki zajam od Kine, ali sporazum o tome nije postignut, već samo dogovor o budućim ulaganjima Kine u ukrajinsku privredu od približno osam milijardi dolara.
U Kijevu je danas objavljeno da će se 17. decembra Janukovič ponovo sastati sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom i tada bi dvije strane trebalo da potpišu desetak važnih sporazuma, a među njima i onaj o značajnom sniženju cijene ruskog gasa za ukrajinske potrošače.
Putin je ranije izjavio da bi Ukrajina mogla računati, ako odluči da se priključili carinskoj uniji Rusije, Bjelorusije i Kazahstana, na dvostruko nižu cijenu gasa (sada hiljadu kubika tog energenta plaća oko 400 dolara), a računajući i druge beneficije godišnje bi imala korist od deset do 11 milijardi dolara.
U Londonu je krajem prošle nedjelje objavljeno da su se Janukovič i Putin već dogovorili o ulasku Kijeva u carinsku uniju, ali su tu informaciju odmah demantovali ruski i ukrajinski zvaničnici. Tanjug