KIJEV, Prosječna plata je 140 evra, a potrošačka korpa za jednu osobu iznosi 40 evra, koliko i prosječna penzija.
Posrnula ukrajinska ekonomija počela je pokazivati znakove stabilizacije. Inflacija opada, valuta je stabilnija, a i ekonomisti su optimističniji.
No, ipak, sve zavisi od političke i sigurnosne situacije u zemlji. Građani su, nezadovoljni i nestrpljivi zbog opšteg siromaštva kojim su okruženi te očekuju konkretnije poteze.
Komunalije su u Ukrajini protekle godine znatno poskupjele, a plate opale.
„Nastojim biti ekonomičan. Kontrolisati potrošnju. Na taj način sebi olakšavam, i onda je normalno“, rekao je Vadim, stanovnik Kijeva.
„Moja plata nije mala, a opet teško uspijem poplaćati sve troškove“, rekla je Lana, stanovnica Kijeva.
Tek preuzeta penzija na troškove komunalnih usluga većina tog iznosa unaprijed je potrošena.
„Kako će biti dovoljno. Primim 1.300 grivnja, a 700 dajem za komunalije. Ali, šta se može, preživljavam“, kazala je Vera, ukrajinska penzionerka.
Prosječna penzija u Ukrajini iznosi 1.200 grivnja, odnosno blizu 40 evra. Prosječna plata iznosi blizu 140 evra. Za stan od 65 kvadratnih metara komunalni troškovi iznose do 70 evra. Potrošačka korpa za jednu osobu, s minimalnim troškovima, iznosi više od 40 evra.
Stoga ni ne čudi da su tržni centri, s trgovinama kakve viđamo u ostatku Evrope, prilično prazni. Za mnoge je tu u ponudi nedostižni luksuz.
„Cijene su, pak, nemilosrdne. Bake i djedovi koji primaju prosječnu mirovinu u Ukrajini svojim unucima mogu, za svoju prosječnu mirovinu, kupiti jednu lutku. Za prosječnu platu ovih lutaka se može kupiti gotovo pa četiri“, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.
Ekonomisti upozoravaju na cijeli splet okolnosti koji određuje svakodnevicu, od troškova na vojsku do sve većeg zaduženja zemlje.
„Plate su bile zamrznute neko vrijeme. Zbog devalvacije i inflacije pale su za 40 odsto. Vlada, s druge strane, nije poklanjala previše pažnje socijalnoj situaciji“, rekao je Vasilij Jurčišin, ekonomski analitičar.
Podivljala inflacija, međutim, pokazuje znakove smirenja te je sa više od 60 spala na 20 odsto. To ekonomistima daje nadu te najavljuju rast privrede do kraja godine za jedan odsto. Najgore je, smatraju, iza Ukrajine.
„Govorimo ono što je moguće, a to opet zavisi o kreatorima politike. Ukrajina ima veliki potencijal, ne razlikuje se mnogo od svojih istočnoevropskih susjeda. Poljska i Češka su daleko odmakle u transformacijama. Ali postoje i zemlje poput Rumunije koja u biti nije mnogo drugačija ili bolja od Ukrajine“, navodi Dmitro Solohub, zamjenik guvernera Nacionalne banke Ukrajine.
Promjenu Vlade mnogi vide kao novu priliku. Međutim, prema institucijama se gleda sa znatno više opreza jer obećani napredak u smislu boljeg života građani još nisu osjetili. Al jazeera
