BANJALUKA, Odluka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS da odustane od predviđenog sufinansiranja osiguranja poljoprivredne proizvodnje podijelila je mišljenje zainteresovanih strana o posljedicama takvog poteza.
Dok osiguravajuće kuće tvrde da potez resornog ministarstva od poljoprivrednika stvara socijalnu kategorija, koja će pri suočavanju s prirodnim nepogodama uvijek biti na teretu budžeta RS, dotle poljoprivrednici kažu da ih upravo osiguravači svojim “špekulativnim poslovnim politikama” odbijaju od osiguranja.
U osiguravajućim kućama kažu da im nije jasno zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede RS naprasno, samo tri mjeseca nakon što je prihvatilo sufinansiranje premija osiguranja, promijenilo svoju odluku.
Saša Čudić, direktor banjalučkog “Dunav osiguranja” i potpredsjednik Udruženja osiguravajućih društava RS, ocjenjuje da je loše prošao svako ko je štedio novac na osiguranju.
“Protiv sam ukidanja podsticaja za subvencionisanje osiguranja u poljoprivredi, posebno ako uzmemo u obzir da su ta sredstva slabo iskorištena. Bilo bi daleko pametnije da je Ministarstvo informisalo poljoprivrednike na koji način mogu iskoristiti podsticajna sredstva za osiguranje i upoznalo javnost s koristima koje će od toga svi imati. Međutim, ako u Ministarstvu smatraju da mogu iz svog budžeta finansirati nastale štete za poljoprivrednike, onda treba da znaju da će im troškovi biti daleko veći nego da su sufinansirali osiguranje”, istakao je Čudić.
U Ministarstvu poljoprivrede RS nisu odgovorili na pitanja o razlozima izbacivanja osiguranja iz novog Pravilnika o podsticajima za 2013. godinu. Sufinansiranje premija osiguranja bilo je predviđeno za poljoprivrednike u oblasti stočarstva (objekti i stoka), te voćarsko-vinogradarsku, povrtlarsku i ratarsku proizvodnju. Visina podsticajnih sredstava trebalo je da iznosi do 50 odsto cijene osiguranja, a najviše 25.000 KM po korisniku.
Poljoprivrednici u RS vrlo rijetko osiguravaju svoja imanja iako su elementarne nepogodne, usljed klimatskih promjena, na našem području sve češće i razornije. RS je 2010. bila pogođena katastrofalnim poplavama, lani rekordnom sušom, a ove godine učestalim udarima grada. Nakon doživljenog pustošenja svojih usjeva, farmeri su se za naknadu štete mjerene milionima maraka obraćali lokalnim zajednicama i Vladi RS, umjesto osiguravajućim kompanijama.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, slab interes poljoprivrednika za osiguranje imanja uglavnom vidi u nepovoljnim uslovima samih osiguravajućih društava.
On kaže da se osiguravajuća društva u RS teško upuštaju u osiguranje usjeva na otvorenom polju, a čak i kada to prihvate, postavljaju uslove i cijenu polisa koja je, tvrdi, nedostižna za veliku većinu ratara.
“Osiguravajuće kuće, takođe, prilično subjektivno procjenjuju nastale štete, zbog čega postoji nezadovoljstvo poljoprivrednika i nema interesovanja za osiguranje. Zbog toga je korisnije da se podsticajna sredstva, umjesto za sufinansiranje osiguranja, usmjere u direktnu podršku primarne poljoprivredne proizvodnje ili prerađivačke industrije”, ocjenjuje Marinković.
Upitan da li je obustavljeno sufinansiranje polisa osiguranja od strane države moglo podstaći farmere da masovnije osiguraju gazdinstava, Marinković je mišljenja da to ne bi značajnije povećalo atraktivnost osiguravajućih proizvoda, ocjenjujući da je bolje podsticati “produktivnije stvari”. Nezavisne novine
