BEOGRAD, Srpski vozači spadaju u kategoriju najugroženijih u Evropi, pa i u regionu kada su u pitanju štete na automobilima od udarnih rupa. Put do naplate štete od ovakvih oštećenja nije baš nemoguć, mada većina vozača ne iskorišćava mogućnost da svoje vozilo sanira na račun onih koji su u Srbiji dužni da održavaju puteve. A, „Putevi Srbije“ su, samo u pretprošloj godini, za sanaciju štete na automobilima koji su „preživjeli“ udarne rupe isplatili oko 14 miliona dinara. Kako kažu u ovoj instituciji, ulog te firme u obnovu ruiniranih puteva potrošeno je 4,5 milijardi dinara.
Savjet stručnjaka je, tako, da ukoliko naletite na udarnu rupu, oštetite vozilo, odmah pozovete saobraćajnu policiju. Sa ovjerenim zapisnikom se, naravno, obratite svojoj osiguravajućoj kući, gdje će vas uputiti na dalji postupak u kom ćete naplatiti štetu na vozilu.
Naravno, svemu kumuje i prazna kasa, nedostatak finansijskih sredstava za održavanje „kolovoznog zastora“. U zimskom periodu, te pukotine koje se pojavljuju, ispunjava voda koja se mrzne, a u takvom agregatnom stanju je veća i zapremina, pa usljed širenja dolazi i do proširenja „udarnih rupa“.
Podatak da je ovo JP za urgentno krpljenje „kolovoznog zastora“ na putevima spremilo za ovu sezonu čak 1.500 tona hladne asfaltne mase i da su za to održavanje puteva izdvojili 14,8 miliona dinara je, u uslovima besparice, svakako za pohvalu, ali naše vozače, sasvim sigurno ta činjenica ne zadovoljava. Jer, ko god je otišao da preregistruje automobil poznata mu je stavka „održavanje puteva“. Zna se i da dio cijene goriva na pumpama „zida“ i nadoknada za puteve. Drugo je pitanje da li su ova sredstva, realno dovoljna da se zakrpe baš sve rupe. Novosti
Udarne rupe prazne kasu
