BEOGRAD, U jeku svjetske finansijske krize u Srbiji je svakog radnog dana u prosjeku pljuštalo po 550 otkaza, pokazuje anketa Republičkog zavoda za statistiku.
Prema podacima ankete koja mjeri i zaposlenost u sivoj zoni o radnoj snazi, samo od aprila 2008. pa do oktobra prošle godine bez radne knjižice ostalo je čak 200.000 ljudi.
I podaci Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da se situacija na tržištu rada ne popravlja. Jer, samo u februaru, bez posla je ostalo 15.828 osoba, što je 2,1 odsto više nego u januaru.
Stručnjaci „Kvartalnog monitora”, biltena koji uređuju profesori Ekonomskog fakulteta, ističu da je zaposlenost, nakon što je kriza protresla tržište rada, dostigla istorijski minimum u posljednjih nekoliko decenija. Istina je da su se sa problemom nezaposlenosti u posljednjih godinu i po dana suočile sve zemlje svjeta, ali je muka u Srbiji veća:
Da situacija bude još teža, na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje čak trećina prijavljenih nezaposlenih nema završenu srednju školu. Najveće učešće u registrovanoj nezaposlenosti imaju oni od 25 do 29 godina (13,19 odsto), zatim osobe od 30 do 34 godine (12,25 procenata). Od 767.418 nezaposlenih u februaru su 52,29 odsto činile žene. Istog mjeseca, uz pomoć NSZ uhlebljenje je našlo 15.298 osoba.
“Tek svaka druga radno sposobna osoba, uspjela je da sačuva radnu knjižicu. Da bi se dostigla sadašnja prosječna stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji potrebno je da se broj onih koji rade u Srbiji poveća za 800.000, što će biti gotovo nemoguće ostvariti tokom naredne decenije”, ocjenjuju u „Kvartalnom monitoru”.
Najviše otkaza pljuštalo je u privatnom sektoru, koji bi, inače, trebalo da bude okosnica privrednog rasta. U posljednjih godinu dana u prerađivačkoj industriji posao je izgubilo 33.000 ljudi, u trgovini na veliko i malo 7.000, zatim u građevinarstvu 5.000, dok je u hotelima i restoranima otkaze dobilo 2.000 radnika.
Sa duge strane, zaposlenost u javnom sektoru ostala je stabilna, Ipak, kad se na proces otpuštanja u državnoj administraciji stavi tačka, broj zaposlenih u javnom sektoru biće manji za 1,7 odsto, pokazuje računica „Kvartalnog monitora”.Politika