LJUBLJANA, Nije prošlo ni mjesec dana političkog mira u Sloveniji, a mjere koje predlaže vlada Alenke Bratušek izazivaju nervozu i neodobravanje mnogih.
Vlada sada razmišlja o uvođenje kriznog poreza, u susjednoj Hrvatskoj su ga uz nešto zluradosti nazvali “harač”, kako bi spasla budžet koji je pun rupa. Predlaže se i novo povećanje PDV-a. I to nije sve jer se prodaju, i to “pod hitno”, “Telekom”, “Petrol” i osiguravajuća kuća Triglav, jedna od najvećih u ovom dijelu Evrope. Ljubljanske mljekare preuzima hrvatski “Dukat”, a uskoro će na prodaju i mnoge druge firme, do juče ponos slovenačke privrede.
Nije samo riječ o privredi. Razmišlja se i o ukidanju mnogih opština, kojih je sada 211, a optimalno je da ih bude oko 100. Mnogi u ovim najavama vide stvaranje uslova koji su u doba Janšine vlade doveli do talasa nemira na ulicama slovenačkih gradova. Sada je očigledno da je veoma brzo došlo do pucanja prividnog mira između nove vlade i Slovenaca, mada, istini za volju, premijerka Alenka Bratušek, osim stezanja kaiša, nema veliki manevarski prostor.
Iskustvo sa sličnim “kriznim porezom” ima Hrvatska, kada je vlada Jadranke Kosor na taj način spasla budžet, ali Slovenci se boje one negativne strane koja se tada pokazala u komšiluku. Naime, harač je smanjio potrošnju, a od toga se Hrvatska nije oporavila ni dan-danas. Slovenački sindikati zasad ne reaguju, osim oko najava da bi moglo da dođe do novog smanjenja plata. Poručuju političarima da prije svega sami sebi prvo smanje plate, a onda počnu pregovore sa sindikatima.
A kad je već riječ o “narodnim tribunima” i njihovim beneficijama, sada je otkriveno da je slovenački vazdušni prevoznik “Adrija ervejz” godinama političarima davala jeftine, gotovo besplatne letove. Tako je, primjera radi, Gregor Virant kartu za Pariz platio 40, umjesto 260 evra. A tu kompaniju je godinama država finansirala da ne ode u bankrot.
Slovenija do kraja juna mora da nađe i 900 miliona evra za sanaciju banaka. Vlada želi privatnog investitora, ali njega zasada nema. Ostaje zaduživanje, ali pod nepovoljnim okolnostima, jer međunarodni finansijski krugovi nemaju povjerenja da će dežela u budućnosti moći da vraća kredit i kamate.
Uz sve to, iz dana u dan se gomilaju problemi. Reforma penzionog sistema nije dala rezultate, a u sektoru zdravstva nedostaju milioni evra. Novosti
