BANJALUKA, Republika Srpska mogla bi postati područje koje će uvoziti radnu snagu ako politika obrazovanja ne bude prilagođena potrebama tržišta rada, zaključci su okruglog stola o temi “Nezaposlenost u BiH – neefikasnost postojećeg tržišta rada”, koji je juče održan u Banjoj Luci.
Radnici određenih kvalifikacija sve teže nalaze posao, pa je pojava višegodišnje nezaposlenosti i dalje prisutna. To se posebno odnosi na radnike koji su u procesu stečaja ostali bez posla, a novi poslodavci traže kvalifikovanu i mladu radnu snagu, ističu uz Saveza sindikata RS.
– Sistem školstva mora biti prilagođen tržištu rada, što znači da treba da se školuju oni kadrovi koji će sigurno imati radno mjesto. Komunikacija između privrede, tržišta rada i obrazovnog sistema mora da postoji – rekla je Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS.
Prema njenim riječima, treba raditi i na dokvalifikaciji i prekvalifikaciji radnika, te zapošljavanju istih koji su u procesu stečaja i privatizacije ostali bez posla.
Zamjenik predsjednika Unije poslodavaca RS, Zdravko Ostojić, ističe da će, ako se nešto ne preduzme, posebno loše proći branše kao što je tekstil, kožarska industrija, trgovina i turizam, te ugostiteljstvo, jer je proces tranzicije izazvao značajna pomjeranja u ekonomskoj strukturi od sektora industrije ka sektoru usluga, što je dovelo do tražnje za novim zanimanjima i kvalifikacijama.
– Jedno od rješenja jeste i smanjenje stope PDV-a, koja je veća nego što treba da bude, pa su i plate budžetskih korisnika veće, što generiše potrošnju i stvara inflaciju. U posljednje vrijeme dobijamo sve više ljudi s diplomom koji ne znaju da obavljaju posao za koji su se školovali. Nema onih koji znaju stvarati novac – kaže Ostojić.
S jedne strane tržište rada bilježi deficit visokoobrazovane radne snage, posebno u oblastima farmacije, IT sektoru, obrazovanju i tako dalje, a s druge poslodavci u RS isljučivo traže zanatlije građevinske struke i programere koji znaju da rade ovaj posao i ne moraju da imaju fakultet, kojih takođe nema, istakli su učesnici okruglog stola i naglasili da je neophodno nastaviti reformu zakonske regulative iz oblasti rada i zapošljvanja, kako bi se usaglasili interesi svih strana na tržištu.
– Mi nismo bogata zemlja koja može školovati omladinu koja neće naći posao. Oni će ići u inostranstvo, onda izvozimo proizvod koji je veoma skup, a ne možemo da ga naplatimo – naglasila je Mišićeva.
Trgovci i ekonomisti nezaposleni
Portparol Zavoda za zapošljavanje RS, Đorđe Marčeta, rekao je da su na evidenciji Biroa rada konstantno najbrojniji trgovci, prodavci, maturanti gimnazije, mašinski tehničari. Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, posao najviše traže diplomirani ekonomisti, pravnici, mašinski inženjeri i poljoprivrednici. Fokus
U RS manjak stručnih radnika
