SARAJEVO, Energetski sektor stub je razvoja ekonomije svake zemlje uključujući i Bosnu i Hercegovinu zbog čega bi bilo važno da se reforme u ovoj oblasti što hitnije provedu jer se procjenjuje da je potencijal za ulaganje samo u projekte energetske efikasnosti oko pet milijardi KM kako bi se dostigli zahtjevi Evropske unije, a samim tim i iskoristile prednosti energetske efikasnosti.
Zamjenik direktora USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije (USAID EIA) Mak Kamenica u intervjuu Agenciji FENA govorio je o nedavno usvojenim preporukama iz navedene oblasti u državnom parlamentu koje su proizašle iz zaključaka Energetskog samita u Neumu.
Samit je okupio više od 430 učesnika eksperta iz cijele BiH iz različitih institucija, regulatora, privatnih kompanija i elektroprivreda koji su kroz trodnevni rad na panelima i tehničkim radionicama iznosili stavove o različitim temama iz oblasti energetskog sektora.
Kamenica je istaknuo da BiH odavno ima Reformsku agendu za energetski sektor jer je 2006. godine pristupila Energetskoj zajednici, a to je način na koji se direktive EU za energiju trebaju prenijeti u zemlje potpisnice ugovora o pristupanju Energetskoj zajednici.
Sekretarijat Energetske zajednice je posebno tijelo koje je zaduženo za praćenje implementacije direktiva EU u sektoru energije i u posljednjem izvještaju objavilo je da je BiH na posljednjem mjestu od svih zemalja Energetske zajednice po implementaciji reformi u tom sektoru.
Preporuke za reformu energetskog sektora usvojene su 5. jula na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a čine ih četiri ključne preporuke koje se odnose na strateški pravac, energetsku efikasnost, ubrzanje reformi i otklanjanje prepreka za investitore u energetski sektor.
Prva preporuka se odnosi na to da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predloži okvirnu energetsku strategiju, nakon čega bi trebao biti izrađen akcioni plan za provedbu mjera iz strategije i program za energetsku tranziciju.
Kamenica je veoma važnim nazvao stavljanje strateškog fokusa na energetsku efikasnost, a potom će biti moguće razmišljati o ostalim segmentima jer ukoliko se smanji potrošnja energije onda je moguće razmatrati gradnju novih postrojenja i druge pravce u energetskim politikama.
Opredjeljenje za energetsku efikasnost kao ključni element energetske tranzicije i određivanje uloge regulatornih tijela u implementaciji ove politike druga je preporuka jer je ocijenjeno da je energetska efikasnost veliki potencijal za štednju energije i unapređenje efikasnosti ekonomije.
– Važno je ojačati ulogu regulatora i omogućiti da regulatori za energiju imaju nadležnost nad energetskom efikasnošću jer oni svojim djelovanjem usmjeravaju put ka implementaciji mjera. To je propisano evropskim regulativama i praksa je u mnogim zemljama da regulatori prate ovu oblast – pojasnio je Kamenica.
USAID EIA je u saradnji sa nadležnim institucijama u BiH razvio i finansijski mehanizam koji bi se donošenje izmjena zakona o energetskoj efikasnosti trebao implementirati i stvoriti održiv mehanizam za primjenu mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima.
Kamenica je napomenuo da energetska efikasnost ima ogroman potencijal koji potiče ulaganja, firme koje će proizvoditi materijale i opremu potrebnu za mjere energetske efikasnosti, građevinske firme te cijeli spektar aktivnosti koji bi se mogao pokrenuti ukoliko se donesu potrebni propisi.
Sve to, dodao je, omogućilo bi podsticanje cijelog sektora da krene sa ulaganjem u toj oblasti što će rezultirati većim zapošljavanjem i investicijama.
Preporuke se odnose i na to da se ubrza reforma energetskog sektora donošenjem nedostajućih zakonskih i podzakonskih akata potrebnih za ispunjavanje zahtjeva Energetske zajednice i pristupanja EU, te da se implementiraju preporuke za unapređenje procesa izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata.
Za privlačenje investitora u energetski sektor potrebno je povećati transparentnost i olakšati procedure investitorima kako bi mogli jednostavnije doći do potrebnih dozvola i saglasnosti za gradnju energetskih objekta.
– Ukoliko se pojednostave procedure za gradnju energetskih objekata, uz poštivanje evropskih direktiva vezanih za zaštitu okoliša, omogućit ćemo veća ulaganja u energetski sektor i nova radna mjesta te izgradnju novih objekata, a sve to važno je za ekonomiju BiH – naglasio je Kamenica.
USAID EIA je u protekle gotovo četiri godine zajedno sa nadležnim institucijama i GIZ-om radio na analizi svih pravnih oblasti značajnih za izdavanje dozvola za gradnju energetskih objekata te pripremu preporuka za njihovo otklanjanje.
Radne grupe su završile svoj posao i sada je na nadležnim institucijama i donosiocima odluka da usvoje preporuke i djeluju u skladu s njima.
Napomenuo je Kamenica i da je segment gasa u BiH prilično problematičan jer je BiH napravila najmanji pomak u tom sektoru i to se mora mijenjati ukoliko zemlja želi pristupiti Evropskoj uniji.
Kamenica je dodao da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH usvojenim preporukama zaduženo da prati njihovo provođenje te da o tome izvještava parlament i na taj način, kako objašnjava, dešavanja u energetskom sektoru mogu se približiti parlamentarcima te poboljšati komunikacija između izvršne i zakonodavne vlasti što će u značajnoj mjeri poboljšati i ubrzati reformu energetskog sektora.
– Ohrabreni smo činjenicom da nakon Energetskog samita nije sve ostalo samo na riječima nego su zastupnici ove preporuke definirali i predložili parlamentu te sada imamo dokument koji daje smjernice za daljnji rad – naglasio je.
Najavio je da će USAID EIA i dalje pratiti rad na tome te sličan model pokušati primijeniti i na entitetskom nivou kako bi se moglo sinhronizirano djelovati prvenstveno zbog toga što je dosta toga već urađeno na operativnom nivou. Fena