MOSKVA, Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović izrazio je sinoć očekivanje, poslije samita u Moskvi, da su u pitanju dani do razrešenja rusko-ukrajinskog gasnog spora.
“Iako je nezahvalno biti prognozer, mislim da su u pitanju dani do razrešenja rusko-ukrajinskog gasnog spora iz razloga što je EU vrlo jasna da ona trpi velike štete”, rekao je Bajatović Tanjugu.
On je ocijenio da ima pomaka u razgovorima, naglasivši da je EU odradila svoj dio posla, prepustivši da Ukrajina i Rusija bilateralno riješe spor.
Bajatović je objasnio da bi i Rusija kao isporučilac ogromnih količina gasa za potrebe evropskog tržišta, i Ukrajina kao jedan od dominantnih transportera preko čije teritorije ide 80 posto ruskih isporuka gasa za Evropu, morale da vode računa da o tim poslovima koji su im potrebni za održanje njihovih ekonomija i koji predstavljaju značajne prihode u budžetima i jedne i druge države.
Direktor “Srbijagasa” je rekao da je premijer Mirko Cvetković iznio na samitu zahtjeve Srbije istakavši da Srbija trenutno ima samo oko polovinu potrebne količine gasa, da ne radi industrija i da država zbog toga trpi štetu.
“Premijer je ukazao na činjenicu da se Srbija u ovom momentu snabdjeva gasom posredstvom ugovora koji nisu garantovani i koji mogu biti prekinuti u kraćem vremenskom roku”, rekao je Bajatović.
On je dodao da je predsjednik Vlade Srbije podsjetio na problem da je Srbija tranzitna zemlja za Bosnu i Hercegovinu i da je zbog toga još jedna zemlja pogođena gasnom krizom.
Prema Bajatovićevom mišljenju, možda se može i dalje govoriti da postoji izvesna politička dimenzija rusko-ukrajinskog gasnog spora ali, kako je rekao, ona na samitu “nije bila toliko vidna koliko se to moglo očekivati”.
On je istakao da Rusija traži bankarske garancije u iznosu od milijardu dolara, dok Ukrajina takvu odluku ne može da donese bez parlamenta. “Suština tog problema jeste da u ovom momentu nije rješen mehanizam kako će Rusija naplatiti one količine gasa koje eventualno budu ukradene. U tom smislu Rusija traži otvaranje akreditiva u Evropskoj banci u iznosu od milijardu dolara koji bi bio aktiviran ukoliko bi međunarodni posmatrači konstatovali krađu gasa”, pojasnio je Bajatović.
On je naveo da su na samitu “prezentovana, između ostalih, i pitanja tehničkog gasa potrebnog za rad sistema i neophodnost dogovora oko cijene gasa za potrebe Ukrajine u narednoj godini, pošto u ovom momentu Rusija i Ukrajina nemaju takav ugovor.
Prema Bajatovićevim riječima, na samitu su bile prisutne delegacije Rusije, Srbije, Turske, Ukrajine, Češke, EU, kao i Jermenije, Bjelorusije, BiH, Kazahstana i Moldavije.
U pitanju dani do razrješenja rusko-ukrajinskog gasnog spora
