PARIZ, U Parizu će danas početi dvodnevni samit šefova država i vlada zemalja EU i Mediterana “Barselona proces: Unija za Mediteran”, na kojem bi trebalo da bude usvojena deklaracija o formiranju ove unije.
Glavne teme samita su ekonomski razvoj, sigurnost ishrane, vode i energije; zaštita čovjekove okoline, civilna zaštita i sigurnost plovidbe, obrazovanje, istraživanje, kultura i pokretnost stanovništva, te politički dijalog.
U radu ovog skupa učestvaće predstavnici oko 40 zemalja, a među njima su i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, delegacija Crne Gore koju predvodi premijer Milo Đukanović i Hrvatske, koju predvodi predsjednik Stjepan Mesić.
Samitom predsjedava francuski predsjednik Nikola Sarkozi, od kojeg je i potekla ideja o formiranju unije za Mediteran, kao suborganizacije, a to je i jedan od glavnih projekata francuskog predsjedavanja EU.
Unija za Mediteran trebalo bi da bude nastavak i dogradnja Procesa iz Barcelone, koji je 1995. godine pokrenut kao politički forum za saradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora.
Nova inicijativa službeno nosi naziv “Proces iz Barcelone: Unija za Mediteran”, da bi bilo naglašeno da je riječ o nastavku tog procesa, a cilj ove inicijative je produbljivanje i usmjeravanje evromediteranskih odnosa, održavanje i ponovno isticanje originalnih ambicija Dekleracije iz Barselone o stvaranju zone mira bezbjednosti i prosperiteta.
Na zasjedanju Savjeta Evrope, u martu ove godine, čelnici EU odobrili su principe za osnivanje unije Mediterana.
Mediteransku uniju činilo bi 27 zemalja članica EU, zemlje južnog Sredozemlja – Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje – BiH, Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Monako.
Na čelu unije za Mediteran trebalo bi da budu dvojica kopredsjedavajućih, jedan sa evropske strane, a drugi sa južne obale Mediterana.
Predviđeno je i osnivanje sekretarijata, čije bi sjedište bilo naknadno određeno.
Sastanci na vrhu održavali bi se svake druge godine, a u međuvremenu održavali bi se sastanci na ministarskom nivou.
