U NSRS stigao nacrt zakona koji prisiljava banke da rade sa firmama sa „crne liste“

• Predložene izmjene zakona o platnom prometu nalažu da banke moraju otvoriti račun firmama sa „crne liste“

• U slučaju usvajanja zakona vlast stavlja banke u nezgodan položaj: Između zakona i američkih sankcija

• Kazne za banke koje odbiju da otvore račun firmama sa OFAC liste do 80.000 KM

BANJALUKA – U Narodnu skupštinu RS stigla je inicijativa za izmjene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjem platnom prometu kojom se banke primoravaju na otvaranje računa i poslovanje sa firmama na “crnoj listi”, odnosno njihovim nasljednicama, otkriva portal CAPITAL.

Riječ je o građanskoj inicijativi koju je zvanično podnijela advokatica Dejana Đurić, a koja je ranije zastupala sankcionisanu „Infinity International Grupu“.

Inicijativa za izmjene i dopune stigla je samo nekoliko mjeseci nakon posljednjih izmjena ovog zakona, a sve zbog blokade pravnih i fizičkih lica koje je američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC označila kao mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovim članovima porodice.

Ovaj nacrt predviđa da se Agencija za bankarstvo RS i banke natjeraju da otvore račune firmama kojima su bez sudske presude i zvaničnog naloga nadležnih tijela uskratile svoje usluge zbog takozvanog “reputacionog rizika”.

Radi se o firmama koje su nastale nakon gašenja “Prointera”, “Infinity International”, “Kaldere”, “K-2 Audio Company”, “Sirius 2010”, odnosno nakon njihovog uvrštavanja listu OFAC-a.

Napominjući da je odnos banaka prema ovim kompanijama bilo diskriminatoran, u obrazloženju nacrta se čak otvoreno navode imena sankcionisanih kompanija, poput “K-2 Audio Company”, “Sirius 2010”, “Infinity Real Estate”, kao i onim koje su nastale nakon gašenja poput “Nimbus Inovations” i “Elpring”.

“Pravni propisi RS i BiH ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcionisanih u stranim zemljama osim onih koji su pod sankcijama Ujedinjenih nacija. Banke u Srpskoj zato nemaju pravni osnov za otkaz ugovora i zatvaranje računa niti odbijanja otvaranja računa onima koji se nalaze na nekakvim listama sankcionisanih“, navodi se između ostalog u obrazloženju nacrta ovog zakona uz napomenu da Agencija za bankarstvo RS do danas nije sprovela nadzor nad radom banaka, uprkos brojnim prijavama.

U slučaju da je onemogućeno otvaranje računa koje nije zasnovano na pravosnažnoj presudi ili odluci nadležnog organa, nacrt ovog zakona određuje da će Agencija za bankarstvo “postaviti ovlašćenu organizaciju po službenoj dužnosti”.

Ta banka bi tada bila obavezna da na zahtjev poslovnog subjekta ili fizičkog lica otvori račun za obavljanje platnog prometa i to pod prijetnjom kazne od 20.000 KM do 80.000 KM.

Osim toga, novi zakon planira i kaznu od 5.000 KM do 20.000 KM za banku koja odbije izvrši naloge za plaćanje ovakvim klijentima.

Definisani su i uslovi pod kojim banka ima pravo da jednostrano raskine ugovor sa privrednim društvom: da je račun korišćen suprotno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma ili za obavljanje platnog prometa na osnovu falsifikovanih isprava.

Dodik u ratu sa bankama

Rat protiv banka otpočeo je Dodik najavom da će uskoro „izaći s konkretnim podacima o bankama i njihovim manipulacijama, kako bi se zaštitili građani i njihova prava“.

Nedugo nakon ove objave uslijedio je Zakon o bankama kojim se ukidaju nekamatonosni prihodi, održavanje kreditne partije, slanje opomene zbog kašnjenja sa otplatom, te podizavnje gotovine na bankomatima.

Da bi ovaj nacrt došao pred poslanike potrebno je da ga odobri nadležni odbor, dok mišljenje Vlade RS u ovom slučaju nije obavezujuće.

Đogo: Kako je došlo do toga da Agencija ne reaguje?

Ekonomista Marko Đogo kaže da se u jakim državama ne bi tek tako moglo uskratiti otvaranje računa bez presude i detaljnog objašnjenja.

“Kako je moguće da Agencija za bankarstvo RS, koja je Vladino tijelo i posluje po zakonima RS, nije pod uticajem izvršne vlasti. Ne znam da li da im čestitam ili da se zapitam. Kako je došlo do toga da ova agencija ne reaguje“, kaže Đogo.

Ukoliko zaista dođe do promjene zakona, Đogo smatra da će tome više doprinijeti politika, nego što se zaista želi raditi u korist građana i privrede.

“Ne bi se smio diskriminisati nijedan klijent bez čvrstog dokaza. Ako mislite da se pere novac, javite SIPA-i, ako je nešto drugo, imate druge organe. Čak i kada govorimo o OFAC-ovoj listi. Trebalo bi da se vodimo našim zakonima i odlukama, a ne zabranama druge zemlje. Hoćemo li da mijenjamo pravila napamet i ako Brazil nešto usvoji?“, kaže Đogo i dodaje da smo mi uvijek na gubitku i da odluke organa druge zemlje stavljamo su ispred onih domaćih, što je tužna slika i prilika našeg društva.

Potpise skuplja i „Infinity“

Iz nekadašnjeg “Infinity” rekli su nam da i oni pripremaju inicijativu za izmjenu istog zakona, ali da još skupljaju potpise.

Po svemu sudeći, radi se o sličnoj ili čak istoj inicijativi, a prema riječima predstavnika ove firme, nemaju posebna očekivanja da će im biti od posebne pomoći.

“Naš cilj je da se izmjenama zakona jasno i precizno definiše na koji način banke, kao nosioci javnog ovlašćenja, smiju odnosno ne smiju da postupaju u odnosima sa klijentima, ne ostavljajući im prostora za zloupotrebe, diskriminaciju i proizvoljna tumačenja“, poručili su iz ove firme.

Kažu da su upravo na takvim osnovama banke donosile odluke odbivši da i novoosnovanim firmama sa urednom sudskom registracijom otvore račun, čime su više stotina ljudi ostavile bez posla, a preduzeća bez mogućnosti poslovanja.

“Tražimo i da se utvrdi odgovornost prvih ljudi Agencije za bankarstvo RS koja je direktno nadležna za kontrolu poslovanja banaka, a propustila je da reaguje i preduzme odgovarajuće mjere“, poručili su iz “Infinityja”.

Zakon izmijenjen prije nekoliko mjeseci

Početkom jula ove godine, Narodna skupština RS mijenjala je ovaj zakon, kao i Zakon o dopuni Zakona o bankama Republike Srpske, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Srpske kojoj je dozvolila platni promet, što je izazvalo veliku polemiku opozicionih poslanika koji tvrde da se sve radi da bi se pomoglo sankcionisanim firmama.

Podsjećamo, banke su polovinom juna počele da gase račune firmama koje su se našle na OFAC-ovoj crnoj listi, a među kojima su Infinity Internnational group i njene poznate članice – „Prointer“, Kaldera“ ATV, ali i Sirius 2010 koji nije član te grupe.

Čelni ljudi tih firmi zatim su krenuli u osnivanje novih, međutim, banke nisu bile raspoložene za saradnju sa njima i uglavnom su odbijale da im otvore račun, a one rijetke koje su otvorile, vrlo brzo su ih i zatvorile.

CAPITAL: Andrijana Pisarević