BRISEL – Ekonomski rast nastavljen je na zapadnom Balkanu, pri čemu se godišnji rast bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu 2018. godine ubrzao na 4,3%, sa prosječne stope rasta od 3,6% u prethodnom kvartalu, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
“Privatna potrošnja i investicije su nastavile da podržavaju rast, a izgleda da je izvoz opao. U većini zemalja su godišnji deficiti tekućeg računa dodatno smanjeni”, navela je Komisija u kvartalnom izvještaju za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU.
Ekonomska ekspanzija dovela je do daljeg otvaranja novih radnih mjesta, ali usporenim tempom, a stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka na zapadnom Balkanu, iako i dalje pada u većini zemalja.
Izvršno tijelo EU je napomenulo da je Makedonija zabilježila najveće ubrzanje godišnjeg rasta BDPa, na 3,1% u drugom tromjesečju, sa slabih 0,1% u prvom tromjesečju na krilima snažnijeg izvoza. U BiH privreda je porasla za 3,4% s rastom izvoza i privatne potrošnje.
U Crnoj Gori i na Kosovu rast proizvodnje je ojačao na 4,9% i 4,7%. U Srbiji i Albaniji, ekonomski rast usporio je na još uvijek robusne stope od 4,8% i 4,3%.
Prosječan rast stope zaposlenosti na zapadnom Balkanu pao je na 0,6% sa 1,5% u prvom kvartalu. Povećanje nivoa zaposlenosti doprinijelo je smanjenju stope nezaposlenosti u većini zemalja u regionu.
“Ipak, situacija na tržištu rada u regionu ostaje izazovna sa stopom nezaposlenosti u rasponu od 11,9% u Srbiji do 29,4% na Kosovu”, navela je Evropska komisija.
Kad je riječ o BiH, glavni pokretači rasta su privatna potrošnja (+3,8% u odnosu na isti period prošle godine) i izvoz (+4,9%). Javna potrošnja je nastavila da se smanjuje za 0,4% u odnosu na prošlu godinu. U prvoj polovini 2018. godine rast BDPa iznosio je 2,7% na osnovu jake privatne potrošnje i izvoza. Prema revidiranom posljednjem godišnjem nacionalnom računu, rast obima proizvodnje bio je po 3,4% u 2017. i 2016. godini. Godišnji domaći kreditni rast u BiH je ostao jak na 6,8% u drugom kvartalu, a 6,1% i 6,8% u julu i avgustu. Domaćinstva i korporativni krediti, koji su dali gotovo jednak doprinos sa oko 90% ukupnih kredita, i dalje su glavni faktori za ovaj trend.
(Indikator.ba)