MOSKVA, Svjetska vojna potrošnja iznosila je 1,75 triliona dolara 2012, što je pad od 0,5 odsto prvi put od 1998, rezultati su istraživanja švedskog istraživačkog centra.
Ne računajući inflaciju, u svijetu su se izdvajanja za vojsku smanjila za 0,5 odsto u odnosu na 2011. i u 2012. su iznosili 1.75 triliona dolara, navodi se u izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu /SIPRI/.
U izvještaju se navodi da je do pada došlo zbog mjera štednje u većini razvijenih zemalja usljed globalne ekonomske krize koja je počela 2008.
Međutim, ističe SIPRI da nasuprot dubokim rezovima u SAD i drugim članicama NATO-a, kao što su Australija, Kanada i Japan, na drugim mjestima dolazi do značajnog povećanja izdvajanja za vojsku, kao na primjer u Rusiji i Kini.
“To bi mogla da bude promjena ravnoteže u svjetskoj vojnoj potrošnji gdje se težište sada sa bogatih zemalja Zapada prebacuje na regione koji su u zamahu”, navodi se u izvještaju.
Vojna potrošnja u SAD pala je prošle godine za šest odsto na 682 milijarde dolara zbog manjih izdvajanja u svjetlu povlačenja američkih trupa iz Avganistana i mjera štednje.
Ipak, SAD su i dalje najveći vojni potrošač na svijetu na koju otpada 39 odsto ukupne svjetske potrošnje.
Za to vrijeme Kina, drugi najveći potrošač, povećala je prošle godine izdvajanja za vojsku za 7,8 odsto na 166 milijardi dolara, a Rusija za 16 odsto na 90,7 milijardi dolara.
Što se tiče Rusije, vojna potrošnja povećana je i u okviru ambicioznog plana naoružavanja vojske prema kome će moderno oružje činiti 30 odsto naoružanja u ruskoj vojsci do 2015., a 70 odsto do 2020.
Izdvajanja za vojsku povećana su i u nekim drugim dijelovima svijeta, posebno sjevernoj Africi i Bliskom istoku.
“Politika štednje i povlačenje zapadnih snaga iz Avganistana imaju za posljedicu smanjenje troškova kod prvih, dok se na drugim mjestima troškovi povećavaju na račun privrednog rasta”, rekao je Sem Perlo-Friman, direktor programa SIPRI-ja za vojne troškove i za proizvodnju oružja.