ISTANBUL , Turski BDP u 2011. porastao je za 8,5 odsto, a izvoz je na rekordnom nivou. Pad na evropskim tržištima je otvorio perspektivu za ulaganja u arapske zemlje.
Poslovnu zonu ukrašavaju novi neboderi, treći most nad Bosforom uskoro će biti podignut, a premijer čak spominje izgradnju novog, drugog Istanbula u neposrednoj blizini metropole.
“Uprkos ekonomskoj krizi širom Evrope, Turska je najbrže rastuća svjetska ekonomija nakon Kine”, rekao je predsjednik Turske Abdullah Gul.
Ali ubrzani rast uzima danak. Inflacija je nešto niža od 10 posto, a deficit tekućeg računa drugi najviši u svijetu. U 2011. godini Turska je potrošila 71 milijardu evra više nego što je zaradila.
Sve to na ulicama Istanbula stvara sve veći jaz između životnog stila novopečenih bogataša i siromašnih. Uprkos tome, mnogi građani su zadovoljni i osjećaju da njihova zemlja napreduje. Oni vjeruju u politiku Vlade.
Zato niču nova apartmanska naselja, iako su turska domaćinstva u dugovima. Mali preduzetnici, uporni i štedljivi, očuvali su ekonomiju u najtežim vremenima.
Za ekonomista i savjetnika opozicijske stranke Faila Oztraka, Turska je virtualni raj. Smatra da ekonomija nije tako snažna kakvom je predstavljaju.
“Stvara se lažna slika da sve ide dobro, ali jednom kada stane – doći će do kolapsa. To je veliki problem i moramo uvidjeti rizike i poduzeti mjere kako bismo spriječili takav kolaps”, rekao je Oztrak.
Turska je već doživjela finansijski lom, bankarski kolaps, kao i kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) 2001. i 2002. Vlada kaže da su tada provedene reforme zaštite od trenutne svjetske krize.
Ali rast usporava. Ukoliko domaći potrošači postanu nervozni, a stranih investicija ponestane, turska ekonomija, uprkos evidentnim uspjesima, mogla bi se suočiti s ozbiljnim izazovima. Al-Jazeera Balkans