BUDVA, Rezultatima ovogodišnje turističke sezone, gotovo svi u Crnoj Gori su zadovoljni. Počev od ministra turizma Predraga Sekulića, do hotelijera i vlasnika privatnih soba i apartmana.
Uz opaske da je posjeta bila bolja nego lani, da će i finansijski rezultati nadmašiti prošlogodišnje, slijede konstatacije da je drugi dio turističkog ljeta 2011. bio znatno bolji, odnosno da je samo predsezona podbacila.
Na Crnogorskom primorju, uprkos promjenljivom vremenu, još ima turista, čak nešto više nego lani u oktobru. To znači da će se precizni rezultati sezone znati tek krajem godine. Jer svaki posjetilac se registruje do novogodišnjih praznika, kao i novac koji ostavi za vrijeme boravka.
Ipak, ako se naprave poređenja, prije svih sa direktnim susjedima, od kojih je jedan turistički odavno razvijen, a drugi tek kreće u taj biznis, zadovoljstvu nema mjesta. Albaniju je, recimo, za prvih osam mjeseci ove godine posjetilo gotovo tri miliona gostiju, a prema podacima Monstata, u isto vrijeme Crna Gora je registrovala 1,1 milion turista. U istom periodu Hrvatsku je posjetilo čak 8,3 miliona turista.
Gosti Albanije su bili Albanci koji žive u inostranstvu (ova zemlja ima veliki broj gastarbajtera), slijede turisti sa Kosova, Grčke, Italije i Crne Gore.
Žarko Radulović, prvi čovjek Crnogorskog turističkog udruženja, konstatujući da Albanija doživljava bum u turizmu, ocjenjuje da je ona odlično povezana sa okruženjem, autoputem, ali i ostalim dobrim drumovima. Na njihovo more se stiže udobno i komforno, na crnogorsko znatno teže. Crna Gora je isključivo avio-destinacija, a to znači i najskuplji put.
Šta, međutim, nije valjalo ni ovog a ni prethodnih ljeta, a o čemu se veoma malo priča na kraju sezone? Minulo ljeto je konačno pokazalo da priče o elitnom turizmu “ne piju vodu”. Postoji svega jedan hotel sa pet zvjezdica (“Splendid”) i nekoliko obnovljenih hotelskih zdanja takođe na Budvanskoj rivijeri (“Maestral”, “Kvin”, “Mediteran”, “Belvi iberostar”), koji su za goste sa debljim novčanicima. I oni su bili puni.
No, u euforiji od prije dvije-tri godine, kada su stranci (čitaj: Rusi), uveliko kupovali placeve, započinjali, ali još više najavljivali atraktivnim kompjuterskim animacijama (na čemu je i ostalo), gradnju turističkih kompleksa, ružno su pominjani gosti iz regiona (čitaj: Srbije), kao paradajz turisti. Pričalo se kako više nema mjesta sindikalnom, već isključivo elitnom turizmu i tome slično. A šta bi sa elitom?
– Pretjeralo se, dakako – priznaje iskusni turistički radnik Žarko Radulović. – Nemamo dovoljno hotela visokih kategorija, ali i drugih sadržaja koje traže bogati. Priroda sama, iako zaista divlja i zanosna, ne može biti dovoljna. Putevi, parkinzi i ostalo su slabe tačke našeg priobalja.
Zaključak je jednostavan: i ovu sezonu, kao i mnoge do sada, izvukli su gosti iz regiona. Najviše iz Srbije, iako ih je bilo manje nego ranijih godina, upravo zbog nipodaštavanja, pa i uvreda od osionih pojedinaca koji kao da ne žive u stvarnosti. I bez gostiju sa prostora bivše “juge”, nema dobre glavne sezone.
Na Crnogorskom primorju – mada niko nema preciznu računicu – ima više od 300.000 kreveta u takozvanom komplementarnom smještaju. Od izdavanja jedne ili nekoliko sobica živi ogroman broj stanovnika južne obale, od kojih mnogi ne rade, što znači da im je to jedina zarada. I kako reče prije neki dan jedan Budvanin, “da nije upravo tog masovnog turizma odavno bi i jug štrajkovao”.
Taj segment ponude, naravno, treba obogaćivati, terati izdavaoce soba da se pridržavaju reda i zakona, poboljšati infrastrukturu (prije svih putnu) uz obalu. Tu je i pitanje konkurentnih cijena, kako bi južno more bilo privlačnije za one koji imaju manje para, ali i veliku volju za odmorom od nekoliko dana između Igala i Ulcinja.
A eliti, kada dođe, neće smetati ostali turisti. Tako je i u Grčkoj, Španiji, Italiji. Što bi baš Crna Gora bila izuzetak.
Milijarda još daleko
Čelnici crnogorskog turizma procjenjuju da će ovogodišnji prihod od turizma iznositi 670 miliona evra. Milijarda je još daleko, iako je po mnogima realna, ako bi se, najprije, promijenilo mnogo toga u ponašanju domaćina. Ono što veoma brine jeste činjenica da gotovo polovina od te sume nije oporezovana. Pošla je u “sivu zonu”, u džepove onih koji su ilegalno izdavali sobe, držali kafane i pružali treće usluge turistima. Inspektora je na terenu bilo, ali njihov učinak je, izgleda, bio preslab.
Predsezona
Što se predsezone tiče, opet je jasno da su evropski stranci daleko i da se izuzetno sporo vraćaju na južni Jadran. I u Crnu Goru, uopšte. A Rusi, kojih je i ove godine bilo prilično, popravljaju sliku najviše u postezoni. Novosti
