BANJALUKA, Interes investitora na Banjalučkoj berzi bi ove godine trebalo da bude najveći za akcije preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu, dok će kod obveznica najviše biti trgovano onima koje emituje RS po osnovu duga za ratnu štetu i staru deviznu štednju.
Tako bi najveći interes trebalo da bude za akcije “Telekoma Srpske”, ali i “Elektroprivrede RS”, ukoliko i ove godine pojedina zavisna preduzeća iz tog sistema isplate dividendu i počnu s tradicijom redovnog isplaćivanja.
Istakli su to stručnjaci iz ove oblasti i ujedno odlični poznavaoci prilika na Banjalučkoj berzi, dajući svoje prognoze o trendovima na tržištu kapitala u ovoj godini.
Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS, istakao je da je nezahvalno predviđati trendove na tržištu kapitala, ali da u ovoj godini na tržištu akcija očekuje da će i dalje investitori imati najveći interes za akcije “Telekoma Srpske”, jer nude dividendni prinos oko 12 odsto, a korporativno upravljanje u “Telekomu” je na visokom nivou.
“Osim akcija ‘Telekoma Srpske’, na domaćoj berzi nema akcija koje nude toliki dividendni prinos, a da imaju tako visok nivo korporativnog upravljanja. Ukoliko i ove godine pojedina zavisna preduzeća iz sistema ‘Elektroprivrede RS’ isplate dividendu i počnu s tradicijom redovnog isplaćivanja dividendi poput ‘Telekoma Srpske’, očekujem veći interes investitora za te akcije”, smatra Lakić.
Što se tiče obveznica, izrazio je očekivanje da će i dalje najviše biti trgovano obveznicama koje je emitovala RS po osnovu duga za ratnu štetu i staru deviznu štednju.
“S obzirom na to da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do značajnijeg pada pasivnih kamatnih stopa u bankama, te usljed povećanja likvidnosti banaka i veće tražnje za obveznicama, bilo bi logično da u 2014. godini padaju prinosi na ove obveznice, odnosno da se i dalje nastavi trend rasta cijena obveznica”, kazao je Lakić. Govoreći o ulaganjima PREF-a, istakao je da je dosadašnja strategija ulaganja rezultirala povećanjem likvidnosti, profitablnosti i sigurnosti portfelja.
“Naše aktivnosti u 2014. godini će diktirati struktura portfelja u kojem još dominiraju akcije, što nije karakteristično za penzijske fondove. Zbog toga ćemo u 2014. godini nastaviti da prodajemo akcije iz portfelja, a i dalje ćemo u najvećoj mjeri ulagati u dužničke instrumente koji nude sigurne prihode od kamata, kao što su obveznice, bankarski depoziti i trezorski zapisi”, naveo je on i dodao da su im ulaganja u te finansijske instrumente osigurala da u prošloj godini ostvare više od 2,5 miliona konvertibilnih maraka prihoda od kamata.
Pored toga, kazao je da su investicije u depozite i obveznice dobile novi kvalitet uspostavljanjem tržišta novca RS, ali je i dodao da tržište kapitala RS, nažalost, još nije iskorišteno kao izvor finansiranja dugoročnih profitabilnih projekata.
Dajući kratak osvrt na prošlogodišnje trendove na berzi, Milan Božić, direktor Banjalučke berze, rekao nam je ranije da je prisutan trend povećanja učešća obveznica u ukupnom prometu, ali i da su akcije “Telekoma Srpske” i dalje najtraženije, što objašnjava time što su to jedine akcije na Banjalučkoj berzi sa konstantnom dividendnom politikom.
Govoreći o uslovima rada brokerskih kuća u ovoj godini, Branko Kecman, direktor brokerskog društva “Advantis broker” iz Banjaluke, rekao je da je njima uvijek glavni problem politička stabilnost, posebno ako se uzme u obzir da je ovo izborna godina.
“Tako da ćemo tu imati otežavajuću okolnost, a pozitivna stvar je najava Svjetske banke da će privreda BiH rasti više nego 2013. godine”, rekao je Kecman.
S obzirom na to da je najveći rast na berzi i najveće interesovanje investitora u prošloj godini bilo za obveznice, kazao je da je ključno pitanje kako će budžeti na republičkom i državnom nivou dalje funkcionisati, uzimajući u obzir i pregovore s MMF-om, što bi sveukupno mogla biti glavna odrednica.
Inače, zvanični podaci pokazuju da je ukupan promet na Banjalučkoj berzi u prošloj godini iznosio 375,8 miliona KM, što je za 44 odsto više nego godinu dana ranije, kada je bio 260,9 miliona maraka. Nezavisne novine
