BANJALUKA, Iako je početkom ove godine najavljena jača ekonomska saradnja BiH s Iranom, kojem su prošle godine ukinute sankcije, pokazatelji o spoljnotrgovinskoj razmjeni s tom zemljom u ovoj godini govore da do toga ipak nije došlo.
Naime, za povećanje obima ekonomske saradnje BiH s Iranom, kao tržištem od oko 80 miliona ljudi, postoji ogroman potencijal posebno u oblastima automobilske, mašinske, prehrambene, te ambalažne i papirne industrije.
Da je to tako, pokazuju i podaci o izvozu BiH u ovu zemlju prije nego što su joj uvedene sankcije, a koji je, primjera radi, 2011. godine iznosio 45 miliona KM, a 2012. i 2013. godine po 28 miliona maraka, da bi u prošloj godini spao na svega oko 1,6 miliona maraka.
Problem je u tome što, kako nam je potvrđeno, vlasti BiH nisu otklonile neophodne barijere na tom putu, a to su prije svega liberalizacija viznog režima i uspostavljanje direktnog platnog prometa, kako se on ne bi odvijao preko posrednika.
Upravo to su i razlozi što bh. firme još nisu pronašle modele za snažniji nastup na tom tržištu, što prijeti da Iran za BiH postane još jedna propuštena šansa, imajući u vidu da druge zemlje Evrope uveliko “napadaju” ovo tržište, koje je oslobođeno sankcija.
Naime, za sada je sve u fazi pregovora, bez nekih krupnijih dogovora dvije strane u vezi s povezivanjem bankarskog sektora, poreza, carina i ostalog.
A da je “napad” BiH na to tržište poprilično mlak, pokazuju zvanični podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni s tom zemljom, po kojima je BiH za pet mjeseci ove godine u Iran izvezla robe u vrijednosti od tek 462.000 maraka, dok je uvoz iznosio 552.000 KM.
Najveći izvoz je bio iz grupe nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji, dok je iz uvoza došlo najviše voća, kora agruma, dinja i lubenica. Kada je u pitanju cijela prošla godina, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je BiH u Iran izvezla robe i usluga u vrijednosti od oko 1,7 miliona maraka, a uvoz je iznosio 1,3 miliona maraka.
Kada je u pitanju roba koja je najviše izvezena i uvezena, ista je kao i u prvih pet mjeseci ove godine.
Dakle, ništa se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu, samo što bi, ako nastavi ovim sporim tempom evidentnim u prvih pet mjeseci, spoljnotrgovinska razmjena BiH i Irana mogla biti i manja nego u prošloj godini. Inače, većina zemalja regiona i Evrope već je krenula u “napad” na ovo veliko tržište, koje je bilo pod višegodišnjim ekonomskim i finansijskim sankcijama Evropske unije i SAD, a koje su ukinute početkom ove godine.
Tako Iran nakon višegodišnje izolacije ima potrebu da obnovi svoje mašine, zatim proizvodnju vozila, industriju građevinskog materijala, upravljanje vodama, otpadom, ali i energetski i zdravstveni sektor. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, rekao je da imamo potpuno čudnu situaciju da u BiH ne postoji nikakva odgovornost prema realnom sektoru i privredi u BiH.
“To u prevodu znači da je naša ekonomska diplomatija potpuno zanemarena, dok situacija po pitanju saradnje sa drugim zemljama i otvaranje poslovnih mogućnosti apsolutno nije interesantna resornim ministarstvima i odgovornim u ministarstvima, jer to naprosto znači da moraju nešto da rade”, smatra Pavlović.
Dodaje da je potpuni kolaps privrede direktno uslovljen neinventivnošću i nezainteresovanošću ljudi iz administracije, a pogotovo resornih ministarstava.
“Sve imamo, komore, strukovna udruženja, ali ništa ni sa čim nije povezano i za to niko ne odgovara”, rekao je Pavlović i dodao da kada sve to uzmemo u obzir nije ni čudo da nema nikakvog napretka po pitanju poslovanja s Iranom. Nezavisne novine