NJUJORK, Vrijednosti svjetskih akcija, evra i cijene nafte zabilježili su u četvrtak pad poslije nagovještaja smanjenja najvišeg kreditnog, “troduplog A”, rejtinga Francuske, kao i zbog zabrinutosti za “zdravlje” francuskih i italijanskih banaka, veoma izloženih dužničkim problemima u evrozoni.
Evro je pao na najniži nivo za posljednjih pet mjeseci u odnosu na jen, dok je daljom kupovinom italijanskih i španskih državnih obveznica, Evropska centralna banka podigla njihovu cijenu.
Istovremeno, jedna azijska banka već je presjekla kreditne linije glavnim francuskim pozajmljivačima, dok druge u regionu preispituju slične korake, zbog porasta rizika od izloženosti banaka u Francuskoj dugovima u evrozoni. Banka “Sosijete ženeral”, doživjela je pad akcija od osam odsto u srijedu, baš kao i njena francuska sunarodnica “BNP Pariba”. U nekim italijanskim bankama trgovanje je stopirano zbog pretjerane nestabilnosti.
– Ovo samo pokazuje kako povjerenje može brzo da ispari. Tržišta su trenutno nevjerovatno nestalna – kaže Angus Kempbel, šef prodaje “Kapital spredsa”.
Ta nestabilnost ide dotle da briga nadilazi riječi i centralnih banaka i agencija za kreditno rangiranje. Primjer Francuske to najbolje ilustruje.
“Stampedo” glasina da će Francuskoj biti snižen najviši kreditni rejting, kao i zabrinutost za stanje francuskih i italijanskih banaka, načinio najveći jaz u mjerilima indeksa evropske kreditne sposobnosti. Iako su tri najveće svjetske agencije za kreditno rangiranje potvrdila da Francuskoj ostaje najviši rejting, tvrdeći da je zemlja stabilna, tržišta su ostala sumnjičava prema francuskim bankama, među najizloženijim dužničkoj krizi u Evropi.
Ulagači su izuzetno osjetljivi na međubankarsko poslovanje, jer je to bila jedna od prvih oblasti koja se “survala” u kreditnoj krizi 2007. godine. Uz bojazan od destabilizacije evra, nastavljaju se i strahovanja za dolar, zbog spekulacija da bi američka centralna banka mogla da otpočne treći program kupovine državnih obveznica kako bi podstakla ekonomiju. Ova banka se obavezala da održi interesnu stopu blizu nule tokom naredne dvije godine.
Milijarde za banke
Evropska centralna banka saopštila je da je na račune 114 banaka uplatila bezmalo 50 milijardi evra, u vidu zajmova, da bi smirila nervozu na kreditnim tržištima. Suma pozajmica bankama koje su tražile kredite od ECB je veća od očekivane, ističu analitičari u Frankfurtu, sjedištu banke. Predsjednik ECB Žan Klod Triše je najavio da će centralna banka, zbog povećanja likvidnosti, dati znatna sredstva regionalnim bankama koje su zajmove dobila sa rokom vraćanja od šest mjeseci, što se u stručnim krugovima ocjenjuje kao povoljno.
Pariz vjeruje Merkelovoj
– Francuzi imaju više povjerenja u njemačku kancelarku Angelu Merkel nego u svog predsjednika Nikolu Sarkozija kad je riječ o pitanju sprečavanja nove ekonomske krize, pokazali su rezultati ankete koju je sprovela agencija za istraživanje tržišta “Haris interaktiv”. Ispitanici najviše vjeruju “građanima”, zatim Merkelovoj, dok se Sarkozi našao tek na sedmom mjestu.
Štednja bez dogovora
Italijanski premijer Berluskoni i ministar ekonomije Đulio Tremonti nisu postigli dogovor o mjerama štednje sa predstavnicima sindikata. Predstavnici najvećih sindikata upozorili su italijansku vladu da u sklopu budžetske štednje ne reže penzije dok prije toga ne implementira druge mjere – podizanja stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa trenutnih 12,5 na 20 odsto, kao i uvođenja poreza na bogatstvo, prenose agencije.