BRISEL – Evropska unija se sprema da izađe na tržišta kako bi prikupila do 150 milijardi evra za finansiranje vojne potrošnje. Ako to učini, ne bi trebalo da ima problema u pronalaženju investitora.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u utorak je najavila planove za prikupljanje novih sredstava koja bi prijestonice mogle koristiti za jačanje svoje odbrane, dok se Sjedinjene Američke Države povlače iz dugogodišnjih bezbjednosnih garancija.
Plan još uvijek čeka odobrenje prijestonica EU – ali ako bude usvojen, Komisija bi prikupila sredstva putem aukcija obveznica i proslijedila ih državama članicama za troškove odbrane. One bi potom vraćale sredstva Komisiji.
Ulrika Torel, viša menadžerka portfelja u Alecti, švedskom penzionom fondu koji upravlja imovinom vrijednom 1,3 biliona kruna (118 milijardi evra), izjavila je da će fond pažljivo razmotriti svaku novu emisiju duga EU, budući da je već ranije ulagao u njega.
Toni Person, šef odjela za fiksni prihod u tom fondu, rekao je: „Ako postoji politički dogovor za nastavak, tržište za finansiranje ovih inicijativa će funkcionisati. U to sam prilično siguran.“
Najveća prednost EU kao zajmoprimca je njen kreditni rejting: osim Standard & Poor’s-a, sve velike rejting agencije dodijelile su joj AAA rejting, što znači da se smatra praktično bezrizičnom. Od velikih ekonomija EU, jedino Njemačka može da se pohvali istim rejtingom.
„Globalna ponuda obveznica sa visokim rejtingom opala je nakon smanjenja kreditnih rejtinga,“ rekla je Elizabet Palandeng, portparolka APG-a, investicionog ogranka najvećeg holandskog penzionog fonda ABP. „Iako u Evropi i dalje postoji mnogo fiskalno snažnih izdavalaca, izdavanje euroobveznica moglo bi biti korisno dopunsko rješenje“, dodala je.
Zajedničko zaduživanje EU nije nova pojava – ali pandemija je označila prekretnicu u njegovom korišćenju, jer je EU mogla da se zadužuje u situaciji kada bi neke od njenih članica, posebno one sa visokim dugom, to teško mogle same. Do kraja prošle godine, Komisija je prikupila 330 milijardi evra za pomoć u oporavku bloka, plus dodatnih 100 milijardi evra za SURE program kratkoročne zaštite radnih mjesta.
Prije toga, Komisija je na tržištima pozajmljivala oko 500 miliona evra godišnje. Međutim, od tada se izvršno tijelo EU vratilo na tržišta kako bi prikupilo još 50 milijardi evra za podršku Ukrajini i 4 milijarde evra za finansiranje investicija na Zapadnom Balkanu.
Prije najave fon der Lajen, Komisija je saopštila da planira da se zaduži oko 160 milijardi evra na tržištima tokom 2025. godine. Time postaje peti najveći izdavalac trgovinskog duga denominovanog u eurima ove godine. Ipak, i dalje je znatno manja u poređenju s nekim nacionalnim trezorima. Francuska i Italija planiraju da izdaju više od 300 milijardi evra ove godine.
Fiskalno konzervativnije zemlje poput Njemačke i Danske – koje su nevoljne da garantuju za svoje zaduženije susjede – oduvijek su željele da zaduživanje EU bude ograničeno i po obimu i po namjeni. Međutim, ako bi došlo do još jednog velikog talasa zajedničkog zaduživanja, to bi bio značajan korak ka tome da EU postane redovan učesnik na tržištu obveznica, slično nacionalnim vladama.
Zajednički odgovor
Prijedlog fon der Lajen usklađen je s preporukama bivšeg predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija, koji je u posebnom izvještaju o konkurentnosti iz 2024. godine zagovarao da se zajednički evropski izazovi finansiraju iz udruženih resursa.
„Bezbijednost i odbrana su evropsko ‘javno dobro’“, rekao je Alvize Lenkh-Junus, šef odjeljenja za državni i javni dug u Scope Ratingsu, pozivajući se na formulaciju iz Dragijevog izvještaja. On je istakao da bi novo zajedničko zaduživanje donijelo „jasno povjerenje“ i imalo „signalni efekat“.
„Mislim da bi to bilo slično reakciji Evrope na šok izazvan pandemijom kovida“, rekao je. „Možete beskonačno raspravljati o tome kakav je bio efekat NextGenerationEU na rast“, dodao je, misleći na finansijski instrument za oporavak od koronavirusa. „Ali ono što je bilo važno jeste uticaj na povjerenje – tržište se smirilo.“
Za sada, međutim, EU kao zajmoprimac i dalje nailazi na prepreke kada je riječ o postizanju najpovoljnijih uslova za svoj dug. Njene obveznice još uvijek nemaju mjesto u indeksima državnog duga koje prate investicioni fondovi s bilionima eura u imovini. Uključivanje u takve indekse praktično bi primoralo fondove da dio svojih sredstava usmjere ka obveznicama EU, čime bi troškovi zaduživanja postali niži.
Pored toga, investitori imaju malo mogućnosti da zaštite svoj rizik putem fjučersa i opcija – za razliku od tržišta državnih obveznica poput njemačkih Bundova i francuskih OAT-ova.
Glavna budžetska zvaničnica Komisije, Stefani Rizo, ne krije da bi željela da zajedničke evropske obveznice postanu bolje etablirani finansijski proizvodi. Gostujući u jednom podkastu ranije ove godine, Rizo je rekla da su investitori ranije tretirali zajedničko zaduživanje EU više kao dug agencija podržanih od strane vlada, poput Međunarodnog monetarnog fonda ili Evropske investicione banke, nego kao standardan državni dug.
„Situacija se promijenila,“ rekla je Rizo. „To je ono što pokušavamo da objasnimo tržištu.“
Međutim, za zajmoprimce širom svijeta već sada nastupaju teška vremena, jer se suočavaju s pritiskom velikog priliva novog državnog duga – ne samo u Evropi, već i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini. Zajednički dug bi gotovo sigurno bio jeftiniji za pojedine zemlje od njihovog nacionalnog zaduživanja, ali veća ponuda obveznica na tržištu na kraju će dovesti do rasta troškova zaduživanja, bez obzira na izdavaoca.
„Obveznice su bile dobro prihvaćene na finansijskim tržištima u posljednjih nekoliko godina, kada su nivoi duga značajno porasli,“ istakao je Štefan Hofrihter, šef globalne ekonomije i strategije u Allianz Global Investors. „Ali naravno, mislim da će cijena toga biti viši troškovi zaduživanja, sve ostalo jednako.“
Ipak, neki smatraju da tržište i dalje ima dovoljno kapaciteta da apsorbuje nove emisije.
„Bila je finansijska kriza. Bila je pandemija. Sada je rat – a novac i dalje pristiže i tržište funkcioniše,“ rekao je Person iz Alecte. „Zapravo sam prilično impresioniran tržištem. Može da podnese mnogo.“ Bankar.me/Politico