BEOGRAD, Kupci u Srbiji dnevno trgovcima u supermarketima ostave, u prosjeku, po 600 dinara, odnosno nešto malo više od pet evra.
U poređenju sa istim periodom prošle godine, u većini trgovina tog formata taj iznos za kupovinu hrane i pića smanjen je za 10 odsto. Taj pad je znatno veći u manjim prodavnicama.
Prosječna dnevna kupovina najčešće podrazumijeva hljeb, po litar mlijeka i jogurta, kilogram krompira i istu količinu jabuka, zatim pileće meso i nekoliko stotina grama salame ili kobasice. Prosječan račun u malim radnjama dostiže do 200 dinara mahom za veknu hljeba i mliječne proizvode, što potvrđuje da je dnevna trpeza prosječnog kupca veoma siromašna.
Istraživanja pokazuju da se iz godine u godinu smanjuju količine kupljene robe, a da je svaka peta velika kupovina, odnosno odlazak u megamarkete, ukinuta.
– Ovi podaci dovoljno govore da i bez nedavnih poskupljenja jedva sastavljamo kraj sa krajem – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača. – Puniju korpu sebi može da priušti samo manji dio stanovništva, jer za kupovinu južnog voća, sokova, salata, kvalitetnijih vrsta mesa i ribe treba izdvojiti dva do tri puta više para, odnosno do 20 evra dnevno.
Bogosavljević dodaje da bi srpska trpeza bila mnogo bogatija kada bi prosječne zarade to dozvoljavale. Svaki zaposleni građanin, prema posljednjim statističkim podacima, prosječno kući donese oko 37.000 dinara.
Sa postojećim cijenama i realnim izdacima, čak ni dvije mjesečne zarade nisu dovoljne da pokriju svakodnevne troškove. Zato i ne čudi što je većina građana u Srbiji prinuđena da se odriče mnogo toga. Kupovine su sve skromnije, živi se na poček, a sve češće se pazari na veresiju.
Prosječna plata u Srbiji od 370 evra nije dovoljna da pokrije sve izdatke. Prosječna porodica, prema statističkim proračunima, na hranu troši oko 42 odsto ukupnih primanja. Uz to domaćinstvima svakog mjeseca stižu računi za komunalne usluge, struju, internet, kablovsku, telefon, što je izdatak od oko 25 odsto. Za kupovinu obuće, odjeće, odlazak u pozorište i bioskop ostaje malo para.
Hrana opet skuplja
Prošlog mjeseca maloprodajne, odnosno potrošačke cijene povećane su u prosjeku za 0,8 odsto u odnosu na januar, a na godišnjem nivou više su za 4,9 odsto. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše su u februaru poskupjeli hrana, bezalkoholna pića i transport za po 1,4 odsto. Novosti