BEOGRAD, Srbija je za osam mjeseci ove godine ubilježila deficit u trgovini robom sa svijetom od 3,42 milijarde evra, za 6,8 odsto manji nego u isto vrijeme 2009. godine.
Izražen u američkoj valuti, deficit je u posmatranih osam mjeseci bio 4,5 milijardi dolara, za 8,9 odsto manji nego u istom periodu prethodne godine.
Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, pokrivenost uvoza Srbije izvozom za osam mjeseci ove godine bila je 57,2 odsto u poređenju sa 51,2 odsto u istom periodu prethodne godine.
U tom periodu je Srbija izvezla robu u vrijednosti 4,59 milijardi evra, što je 20,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz vrijedio 8,01 milijardu i bio je sedam odsto veći.
Rastu izvoza od januara do avgusta ove godine najviše je doprinijelo povećanje izvoza proizvoda crne i obojene metalurgije, kao i poljoprivrednih proizvoda. I u izvozu i u uvozu prednjače, gledano po namjeni, proizvodi za reprodukciju a slijedi roba za široku potrošnju.
Gledano prema proizvodima, najveće učešće u izvozu Srbije imaju gvožđe i čelik, obojeni metali, električne mašine i aparati, povrće i voće i žitarice i proizvodi od njih. Ti proizvodi daju trećinu izvoza. U uvozu najveće učešće imaju nafta i derivati, prirodni gas, obojeni metali, električne mašine i aparati i gvožđe i čelik. Uvoz tih proizvoda čini 26 odsto ukupnog.
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije, pojedinačno, bile su Italija sa 681,4 miliona dolara, Bosna i Hercegovina – 681,4 miliona dolara i Njemačka – 642,2 miliona dolara. U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri bile su Ruska Federacija sa 1,39 milijardi dolara, Njemačka – 1,12 milijardi i Italija – 904,4 miliona dolara.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa zemljama sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine više od polovine ukupne razmjene.
Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmjeni od 866,6 miliona dolara. Taj višak je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.
Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmjeni ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, prije svega, nafte i gasa. Beta