BANJALUKA, Tržišni inspektori RS u prošloj godini izvršili su 4.980 kontrola cijena u trgovinama i marketima širom RS, tokom kojih je u oko deset odsto slučajeva utvrđen neki oblik prekršaja.
U Inspektoratu RS su u najvećem broju kontrola kao nepravilnost utvrdili da cijene nisu vidno istaknute.
Dušanka Makivić, viši saradnik za odnose s javnošću Inspektorata RS, precizirala je da je isticanje cijena kontrolisano 4.833 puta i u osam odsto slučajeva konstatovano je da cijene nisu vidno istaknute.
“Pridržavanje cijana kontrolisano je u 4.271 kontroli i u jedan odsto slučajeva kontrola je bila neuredna, dok je formiranje cijena kontrolisano 4.420 puta i u jedan odsto slučajeva su utvrđene nepravilnosti”, rekla je Makivićeva.
Ona je istakla da su u svim slučajevima inspektori nalagali otklanjanje nepravilnosti, te da su neregularnosti u najvećem broju slučajeva konstatovane u radnjama koje se bave prometom mješovite robe na veliko i malo, auto-dijelova, tekstila i konfekcije, obuće, kože i kožne galanterije, te zlatarama, kineskim prodavnicama, bifeima i kafićima.
Zakonom o regulisanju cijena u RS u zavisnosti od nivoa povrede propisane su kazne od 500 do 20.000 KM, dok se u slučaju da neki prekršaj ovog tipa postane predmet sudskog spora mogu izreći i veće kazne.
Opcija sudskog odlučivanja kod ove vrste prekršaja predviđena je kada vlasnici trgovina ne prihvataju da su napravili prekršaj ili ukoliko inspektor smatra da najniža kazna nije adekvatna počinjenom prekršaju, rekli su u Inspektoratu RS.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, istakao je da je ovako visok stepen prekršaja u oblasti neisticanja cijena izuzetno ozbiljan izraz nepoštovanja potrošača.
“Prodavači veoma često ne uviđaju da ovakvim ponašanjem čine sami sebi štetu jer ukoliko se cijena jasno ne vidi odmah iznad proizvoda, to kupcima ulijeva nepovjerenje zbog čega oni često odustanu od kupvine”, rekao je Petrović.
On je dodao da visok broj kršenja potrošačkih prava zahtijeva još snažnije kažnjavanje i još veći broj inspekcijskih kontrola.
“Naša istraživanja su pokazala da hipermarketi i supermarketi u velikoj mjeri pravilno ističu cijene, dok male radnje to manje čine. Ipak ovakvim radnjama pijačni prodavci pribjegavaju često, odnosno oni iznošenje cijene, kao jedne od osnovih informacija za svakog potrošača, stavljaju u zonu spekulacije iz čega izvlače sopstvenu korist”, dodao je Petrović.
On je dodao da trgovci moraju početi poštovati potrošača i postati svjesni toga da su oni ti koji njima donose dobit, da se načinom svog rada trebaju boriti za njih i pokušati ih što više vezati za svoju trgovinu, a ne stvarati odnos nepovjerenja. Nezavisne novine