BANJALUKA, RS i FBiH bi u ovoj godini putem trezorskih zapisa i obveznica mogle da se zaduže za više od 800 miliona maraka, pokazuju dostupni podaci.
Ta sredstva su entitetskim vladama potrebna da nadomjeste prihode usljed manjih priliva u budžete, a ukupan nivo zaduženja ovim putem bi mogao biti manji jedino ukoliko BiH dobije aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), nakon čega ne bi bilo potrebe za posezanjem za ovim skupljim načinom dolaska do sredstava.
Tako je prema indikativnom kalendaru emisija hartija od vrijednosti FBiH za ovu godinu, koji je sačinilo Federalno ministarstvo finansija, planirano nominalno zaduženje FBiH u vrijednosti od 400 miliona KM. Ukupno je do kraja godine predviđeno 15 aukcija hartija od vrijednosti na Sarajevskoj berzi, od čega 14 aukcija trezorskih zapisa i jedna aukcija obveznica.
Sa druge strane, dostupni podaci pokazuju da bi RS u prvoj polovini ove godine na Banjalučkoj berzi mogla da se zaduži do 220 miliona maraka, kroz osam emisija trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica, a ukoliko se takav trend nastavi i u drugom polugodištu, iznos na godišnjem nivou bi mogao biti sličan kao i onaj u FBiH.
“Vlada RS u prvom polugodištu planira emitovati trezorske zapise u ukupnom iznosu od 40 do 60 miliona KM, te dugoročne obveznice u ukupnom iznosu od 110 do 160 miliona KM”, navodi se u Kalendaru aukcija hartija od vrijednosti Ministarstva finansija RS.
Tako je RS od početka godine, a zaključno sa 17. martom, kroz četiri aukcije trezorskih zapisa i dvije emisije obveznica već realizovala ukupno oko 128 miliona maraka. Inače, u svemu ovome treba napomenuti da je budžetom RS za ovu godinu planirano da se RS kratkoročno zaduži za 98,9 miliona KM i dugoročno za 459,44 miliona maraka.
Milan Radović, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor Nove banke Banjaluka, smatra da je sasvim normalno da se država zadužuje kratkoročnim hartijama od vrijednosti na tržištu novca, odnosno putem aukcija trezorskih zapisa.
On je pojasnio da kratkoročne hartije od vrijednosti služe da nadomjeste prihode koje država treba da dobije u periodu kada ima manje prilive u budžet, a da bi u narednom periodu mogla da ih namiri, te se koriste uglavnom za finansiranje budžetskog deficita.
“To je sasvim normalan instrument. Njegova kratkoročna dospijeća obezbjeđuju likvidnost tih hartija, izuzetno su atraktivne, pogotovo što banke višak svojih sredstava koji imaju ne mogu da usmjere u tako sigurne kratkoročne plasmane, kao što su to trezorski zapisi koje emituje Ministarstvo finansija”, rekao je Radović i dodao da su banke najveći kupci tih hartija.
Obveznice dugoročniji instrumenti
Kada su u pitanju obveznice, kazao je da su to dugoročniji instrumenti, te da predstavljaju konkurenciju plasmanima u privredi.
“Banke umjesto da plasiraju dugoročne kredite u privredu, one će plasirati u hartije od vrijednosti, jer one nose manji stepen rizika”, smatra Radović.
Očekuje da će u narednom periodu i entiteti i država imati lakši pristup sredstvima iz inostranstva koja su jeftinija u odnosu na kamatu koju plaćaju za obveznice koje emituju.
Međutim, Radović je upozorio da država i entiteti treba da se pozabave budžetskim deficitom iz kojeg proizlazi to zaduženje.
“Znači, ne treba razmišljati o tome da li je normalan način da se tim hartijama pokrije trenutna potreba budžeta, nego razmišljati o nivou budžetskog deficita koji nastaje u tekućem periodu, odnosno o nivou emitovanih hartija, koje emituju vlade entiteta, kako bi pokrile svoj nedostatak prihoda”, kazao je on. Prema njegovim riječima, smanjenjem deficita smanjiće se i potreba države da emituje te hartije.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da je ovaj način zaduživanja vrlo skup, pogotovo kada se uzme u obzir da je taj novac uglavnom usmjeren u potrošnju, a ne u investiciona sredstva koja bi mogla biti oplemenjena. Prema njegovim riječima, država i entiteti apsolutno moraju da se pozabave budžetskim deficitom iz kojeg proizlazi ovo zaduženje, dakle da se pozabave pitanjem ušteda. Nezavisne novine