BANJALUKA, Investitorima na tržištu kapitala u prošloj godini je najzanimljivija bila trgovina trezorskim zapisima i obveznicama RS, koje su činile 81 odsto prometa na banjalučkoj berzi.
Iz Centralnog registra hartija od vrijednosti (CR HOV) Banjaluka rečeno nam je da je do sada registrovano 26 trezorskih zapisa i 26 obveznica, gdje je emitent RS.
“Kada je riječ o trezorskim zapisima, zaključno sa 11. martom 2015. godine, dospjelo je za isplatu 20 trezorskih zapisa u vrijednosti od 501.860.000 KM, dok je za isplatu obveznica dospjelo 423.339.193,98 KM”, rekao je Bratoljub Radulović, direktor CR HOV, i dodao da od ukupnog iznosa dospjelih obveznica kamata iznosi oko 67 miliona maraka.
Kako navodi, iznos emitovanih trezorskih zapisa koji još nisu dospjeli za isplatu iznosi 89.310.000 KM, dok je takav iznos obveznica koje nisu dospjele za isplatu 927.295.109,69 KM.
Iako je trgovanje ovim hartijama za investitore povoljnije i likvidnije, u posljednje vrijeme primjetan je trend pada kamatnih stopa na trezorske zapise, što, s druge strane, trenutno predstavlja najjeftiniji oblik finansiranja za RS.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kaže da je prošle godine promet obveznicama i trezorskim zapisima činio 81 odsto od ukupnog prometa berze, što znači da je odnos prinosa i rizika ovih hartija najprihvatljiviji za većinu investitora.
“Prinosi na trezorske zapise RS su manji od prinosa na dugoročne obveznice jer se radi o kratkoročnim HOV. Na posljednjih sedam aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa RS primjetan je trend smanjivanja kamatnih stopa”, rekao je Božić i dodaje da su zbog većeg prinosa obveznice RS za izmirenje ratne štete najlikvidnije na berzi.
Kako navodi, nešto niži su prinosi obveznica RS za izmirenje stare devizne štednje jer one imaju kraći rok dospijeća.
Što se tiče stanja na tržištu, Božić kaže da je u posljednjih nekoliko godina fokus investitora pomjeren s akcija na dužničke HOV i da su danas obveznice RS za izmirenje ratne štete uz akcije “Telekoma Srpske” najlikvidnije na Banjalučkoj berzi.
“Cijene obveznica RS su neprekidno rasle, što pokazuje i njihov indeks ORS, koji je za manje od četiri godine porastao za 76,90 odsto”, istakao je Božić i smatra da su dužničke HOV sigurno oživjele domaće tržište HOV.
“One su posebno značajne za institucionalne investitore, koji na ovaj način mogu da investiraju u HOV na domaćem tržištu, ali zbog relativno visokog prinosa i prihvatljivog rizika ove hartije su interesantne i za građane RS”, rekao je on i dodaje da je zanimljivo i da su veliki inostrani investitori uložili novac u obveznice RS.
S druge strane, obveznice predstavljaju svojevrsnu konkurenciju akcijama i dobar dio investitora je prodao akcije i investirao novac u obveznice.
Darko Lakić, direktor Penzijskog rezervnog fonda (PREF) RS, rekao nam je da ovaj fond više investira u obveznice.
“Prošle godine PREF je učestvovao sa manje od dva odsto od ukupnog prometa na primarnom tržištu trezorskih zapisa. Smatramo da je postojanje ovih zapisa veoma značajno za institucionalne investitore”, rekao je Lakić.
Kako navodi, kupovinom trezorskih zapisa na nekoliko dana ili mjesec do dva može se ostvariti prinos od oko dva odsto na godišnjem nivou, dok su kamate u bankama za ovaj period niže.
“S druge strane, za RS je to prihvatljivo jer je to vjerovatno najmanja kamatna stopa po kojoj se zadužuje”, rekao je on i dodaje da je PREF gotovo sve trezorske zapise koje je kupio u primarnoj emisiji prodao na sekundarnom tržištu prije roka dospijeća.
“Na tržištu uvijek ima investitora koji su spremni da investiraju u te hartije, tako da ih možemo smatrati veoma likvidnim”, istakao je Lakić. Nezavisne novine
