BANJALUKA, Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš kaže da aktuelna finansijska kriza koja je krenula iz SAD ima uticaja na cijeli svijet, pa i na Republiku Srpsku, ali da stanovnici RS nemaju razloga za paniku.
– Ne bih savjetovao građanima da drže novac u čarapi, jer nema razloga za paniku niti ima razloga da podižu novac iz banaka. Naše banke nisu učestvovale u špekulativnim transakcijama i nemaju u svojoj imovini te loše akcije hipotekarnih banaka, investicionih fondova iz SAD – kaže Tomaš.
Koliko kriza u SAD, koja se prelila i na EU, utiče na Republiku Srpsku i kako?
TOMAŠ: Kriza u SAD i njeno prenošenje u Evropsku uniju i region u svakom svom stepenu održavaće se i na Republiku Srpsku. Postoje i domaći razlozi rasta cijena. Ako posmatramo stvari u periodu od prošle godine, kada su počeli prvi poremećaji na tržištu i ako to na primjer mjerimo cijenama robe, vidjećemo da se ta kriza više odražavala na RS nego na SAD i EU. S obzirom na to da smo mi izuzetno zavisna zemlja po uvozu i vrlo malo proizvodimo svoje robe, kriza se odražava preko cijena robe koja se uvozi, uključujući i kamatnu stopu.
Hoćemo li se zbog krize suočiti sa inflacijom?
TOMAŠ: Cijene u SAD i EU na malo od avgusta prošle godine do avgusta ove godine rasle su manje nego u Srpskoj. Možemo očekivati da će preko rasta kamatnih stopa u RS poskupiti novac, odnosno da će novac koji se koristi za razvoj i potrošnju biti skuplji, što će vršiti pritisak na rast cijena.
Hoćemo li za šest mjeseci moći da podignemo kredit u banci i kolika će biti kamata?
TOMAŠ: Kamatne stope su porasle, iako naše banke nisu direktno uključene u špekulacije na tržištu nekretnina u SAD. Kriza je velikih razmjera, pa reaguje cijela svjetska ekonomija. Troškovi proizvodnje će rasti, što bi moglo da uslovi usporavanje razvoja. Usporavanje razvoja može se kompenzovati jeftinijim kreditima iz Razvojnog programa RS, ako bi se on efikasno sprovodio. Opadaće interes za uzimanje potrošačkih kredita, a rast kamata na već uzete kredite povećavaće izdatke stanovništva za otplatu kredita. Kredita će biti, ali će biti skuplji.
Hoće li se zaustaviti rast plata?
TOMAŠ: Kriza će usporiti privredni razvoj i biće smanjeno tražnje radne snage, što će se odraziti na stagnaciju plata ili njihov usporeniji rast.
Da li je pametno novac iz banke podići?
TOMAŠ: Ne bih to savjetovao, jer nema razloga za paniku niti ima razloga da građani podižu novac iz banaka. Naše banke nisu učestvovale u špekulativnim transakcijama i nemaju u svojoj imovini te loše akcije hipotekarnih banaka, investicionih fondova iz SAD. Ne može se desiti da naše banke po svojim performansama poslovanja budu nelikvidne. One se po svim normalnim standardima odlikuju visokim stepenom likvidnosti i nema razloga za zabrinutost.
Je li mudro rasporediti ušteđevinu u više banaka?
TOMAŠ: To je uvijek bio princip kojeg su se racionalni ljudi pridržavali i to je stvar ličnog izbora. Ali nema bilo kakvog ozbiljnog razloga za nepovjerenje prema bilo kojoj od banaka.
Krediti
Može li se nešto postići brzom otplatom kredita?
TOMAŠ: Ne može. Povećanje kamata jeste trošak koji će građani koji su uzeli kredit sa takvom klauzulom morati da plate. Neku mogućnost da dobiju povoljniji kredit, kako bi otplatili stari, trenutno ne vidim na tržištu. Ne mogu se zadužiti po povoljnijim uslovima od onih u kojima moraju da plate postojeće kredite. Glas Srpske