BANJALUKA, Ulaskom Hrvatske u EU za RS je vjerovatno za sva vremena izgubljena šansa da pokuša vratiti barem dio imovine koju su državna preduzeća imala na njenom prostoru.
Podsjećanja radi, “Nezavisne” su 2011. otvorile temu o ovoj imovini, a Vlada RS je tim povodom održala i posebnu sjednicu posvećenu imovini RS u inostranstvu. S obzirom na to da od sada RS na drugoj strani pregovaračkog stola, osim Zagreba, ima i Brisel, većina sagovornika koje su kontaktirali smatra da je skoro nemoguće da RS izbori njeno vraćanje.
Uroš Gostić, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, koji je među prvima pokrenuo pitanje vraćanja te imovine, upozorava da bi ulaskom Hrvatske u EU tom pitanju trebalo pristupiti ozbiljnije.
“Mislim da smo izgubili dosta vremena. Ova situacija ne ide u prilog ni Hrvatskoj, jer ti objekti su faktički devastirani i propadaju pa ni oni ne mogu ništa uraditi s njima. IRB RS ima katalog te imovine i treba nastaviti raditi na tome, bez obzira što je Hrvatska u EU”, smatra Gostić.
Zoran Đerić, predsjednik Kluba PDP-a u NS RS, ističe da je to pitanje trebalo riješiti bilateralno između RS i Hrvatske, a ne čekati da Hrvatska ojača svoju poziciju članstvom u EU.
“Od 1999. godine, kad je ta imovina uknjižena kao podbilans i prešla u vlasništvo RS, bilo je dovoljno vremena da se to riješi. Mislim da će to sada praktično biti nemoguće uraditi”, naveo je Đerić.
Petar Đokić, predsjednik SP-a, slaže se da će sada za RS biti mnogo teže, jer će Hrvatska imati jaču poziciju, ali da RS ne treba da odustane da potražuje svoju imovinu.
“Bez obzira na to što je Hrvatska stekla novi ojačani status, pravo na svojinu ne može biti poništeno bilo kojom drugom vrstom dodijeljenih prava”, naveo je on. Istakao je da je FBiH propustila šansu da sklopi sporazum o specijalnim i paralelnim vezama s Hrvatskom, što bi olakšalo rješavanje ove imovine i RS.
“Mi sporova te vrste sa Srbijom nemamo, jer smo preko specijalnih veza to pitanje ranije i rješavali”, rekao je Đokić.
Miladin Stanić, poslanik SDS-a, smatra da RS više ni nema imovine u Hrvatskoj, jer je, kako tvrdi, sva prodata na nezakonit i kriminalan način.
“Veliko je pitanje šta je uopšte ostalo od toga. Ovi na vlasti bi znali šta bi s tim kad bi to mogli riješiti za svoje potrebe, ali nisu sposobni da to urade za opšti interes”, naveo je Stanić.
Spomenka Stevanović, predsjednik Kluba poslanika DNS-a u NS RS, ističe da je sada puno teže, ali da ipak još nije sve izgubljeno za RS.
“Nažalost, mislim da je RS u vezi s tim pitanjem bila vrlo aljkava. Nije reagovala na vrijeme kad se moglo nešto uraditi, pustila je da se ta imovina devastira, preprodaje, da se izgubi trag dokumentacije i svašta uradi. Veći dio imovine nije ni evidentiran. Pitanje je šta je još od toga ostalo”, navela je Stevanovićeva.
Gojko Vasić, direktor Policije RS, nam je u tekstovima koje smo pisali kada smo otvorili ovu temu rekao da procjenjuje da imovina RS u inostranstvu vrijedi nekoliko stotina miliona maraka, te da je policija do sada podnijela izvještaje protiv 30 lica za nezakonitu prodaju te imovine, čime je načinjena šteta od oko četiri miliona maraka. Konkretno, u Hrvatskoj su u pitanju odmarališta, poslovni prostori, skladišta nekadašnjih državnih firmi, benzinskih pumpi… Nezavisne novine