BEOGRAD, Guverner Narodne banke Srbije (NBS), Jorgovanka Tabaković, smatra da banke u Srbiji moraju da budu svjesne da minus po tekućem računu, kao vrsta kredita, za većinu klijenata nije udovoljavanje prohtjevima, već nužda, pa bi, pošto se radi o najmanje rizičnom plasmanu, njegova cijena trebalo da bude niža.
“Kako je ovaj plasman za banke najmanje rizičan, u smislu da je odgovornost personalizovana, da se tačno zna da za vraćanje kredita koji je, na primjer, uzeo Marko Marković, odgovara, odnosno garantuje, baš on svojim poslom, platom, kućom, onda bi i cijena trebalo da bude niža jer banka zna gdje će, kako i od koga naplatiti svoj dug“, izjavila je juče Tabakovićeva.
Za NBS, kako je rekla, nije prihvatljiva činjenica da banke preko visokih kamata pokušavaju da nadoknade druge gubitke uzrokovane nenaplativim kreditima, odnosno lošim procjenama i rizičnim plasmanima.
“Opredjeljenje Narodne banke jeste da banke na tržišni način formiraju cijene svojih bankarskih proizvoda, pa tako i kamatne stope na dozvoljene minuse po tekućim računima“.
“Međutim, upravo taj tržišni način znači da bi banke morale da uvaže činjenicu da je referentna kamatna stopa, kao ključni signal uspješne monetarne politike, u padu, a međugodišnja inflacija najniža u posljednjih 40 godina“, naglasila je Tabakovićeva.
Guverner je navela da je kroz stabilan kurs, nisku inflaciju, jake devizne rezerve, NBS u prethodnoj godini obezbijedila stabilan i predvidiv poslovni ambijent, a u njenom fokusu je i čovjek, građanin, potrošač.
Prema njenim riječima, za NBS je “neprihvatljiva lakoća stvaranja otpora prema bankarskom sistemu stavljanjem u centar pažnje profita koje banke ostvaruju, ali i lakoća sa kojom banke, nemajući sluha za potrebe klijenata, tretiraju korisnike usluga po principu – ”uzmi ili ostavi“.
“Pozajmice koje se najlakše odobravaju, najviše i koštaju, tako da se njihova cijena pretvara u kaznu koja upućuje na nekorišćenje date usluge“, rekla je Tabakovićeva.
“I sam naziv pojedinih usluga sugeriše da je korisnik učinio prestup već samom činjenicom da je koristi – zašto se nedozvoljeni minus baš tako zove, i ako je nedozvoljen zbog čega postoji”, zapitala je ona.
Guverner dodaje da “NBS ne želi da bude ni sudija, ni inkvizitor, ali ni nemi posmatrač situacije u kojoj su svi nezadovoljni, koja nikome ne ide u prilog, ni klijentima, ni bankarima“.
“Zbog toga će i kontrole banaka koje vršimo, ali i funkcionisanje Centra za zaštitu korisnika finansijskih usluga biti drugačije organizovani, tako da će prioritet biti odgovor na pitanje – kakvu korist od toga ima građanin koji ode na šalter banke da podigne platu, uzme kreditnu karticu, zatraži odobrenje minusa po tekućem računu“, istakla je.
Jasno definisanje politike banke i njeno sprovođenje, dodala je Tabakovićeva, “biće ključna stvar interesovanja kontrola koje sprovodimo“.
“Najlakše je kažnjavati, ali da li ta kazna ima neku svrhu, da li je dovoljno da onaj ko vozi automobil brzinom od 250 kilometara plati kaznu ili je neophodno da dugoročno nešto promjeni u svom stavu i ponašanju“?
“Visina zarada u bankama, plate članova izvršnih i upravnih odbora, ali i bilo koji drugi trošak, za nas su značajni kada se neopravdano prevaljuju na leđa građana. Nećemo upasti u zamku koja nam se postavlja, a to je sukobljavanje sa bankama i njihovo kažnjavanje sa jedne strane i zaboravljanje potreba onih zbog kojih banke i postoje“, rekla je guverner.
Kako je istakla, “NBS će upravo preduzeti sve mjere kako bi bila amalgam, spona između te dvije strane koje nikako ne smiju biti suprotstavljene, već upućene jedna na drugu“. Tanjug
