LONDON, Na svjetskim su berzama cijene akcija prošle nedjelje oštro pale jer se ulagači plaše da Vašington neće u manje od dva mjeseca pronaći rješenje za nagomilane budžetske probleme.
Na Wall Streetu je Dow Džouns prošle nedjelje oslabio 2,1 odsto, na 12.815 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,4 odsto, na 1.379 bodova, a Nasdaq indeks 2,6 posto, na 2.904 boda. Pritom su Dow Džouns i S&P 500 zaronili na najnižu nivo od avgusta.
Reizborom Baraka Obame za predsjednika SAD-a otklonjena je samo jedna od neizvjesnosti koje već duže vrijeme pritišću tržišta. Nakon njegove pobjede nad Mittom Romneyem, jasno je da neće biti zaokreta u privrednoj politici, da se može očekivati daljnje jačanje regulacije u nekim područjima, primjerice, finansijskom i energetskom.
No, nakon predsjedničkih izbora odnos snaga u Vašingtonu ostao je nepromijenjen. Republikanci su zadržali kontrolu u Predstavničkom domu Kongresa, a demokrati u Senatu, stoga se očekuje rovovska borba oko ‘fiskalne litice’.
„Ta podijeljenost vlasti razočarava jer nema jasnog puta kako riješiti problem ‘fiskalne litice’. Moguće je da će se vlasti naći u slijepoj ulici”, kaže David Joy, strateg u firmi Ameriprise Financial.
To automatsko smanjenje budžetskih rashoda i ukidanje poreznih olakšica, ukupne vrijednosti oko 600 milijardi dolara, moglo bi uvesti američku privredu u recesiju, ako do kraja ove godine Kongres ne usaglasi bolje rješenje.
Ulagači se nadaju dogovoru u zadatom roku, no izglednije je da će se postići privremeno rješenje dok novi Kongres i Obama ne prisegnu u januaru iduće godine.
Očekuje se da će hrvanje oko budžeta povećati nesigurnost ulagača narednih sedmica , tim više što se špekuliše o povećanju poreza na kapitalne dobitke i dividendu.
Zbog toga su u dva dana nakon predsjedničkih izbora cijene dionica na Wall Streetu potonule više od 3 odsto.
„Predsjednički su izbori prošli, stoga više nema izlika za odgađanje odluka. Političari moraju sjesti za stol i riješiti pitanje ‘fiskalne litice’. No, zasad i republikanci i demokrati čvrsto stoje na svojim pozicijama i ne pokazuju volju za kompromisom”, kaže Kris Hobart, direktor firme Hobart Financial Group.
Nema ni drugih razloga za optimizam, s obzirom da kvartalni poslovni rezultati kompanija ne ohrabruju. Doduše, većina njih ostvarila je u trećem tromjesečju veće zarade nego što se očekivalo, no podbacuju prihodi, i to premda su analitičari ljestvicu postavili vrlo nisko.
Od 449 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile rezultate, njih 63,3 odsto ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo, što je iznad 62-procentnog dugoročnog prosjeka prebačaja.
S druge strane, samo je 38,2 odsto kompanija nadmašilo očekivanja po pitanju prihoda, što je znatno ispod dugoročnog prosjeka od 62 odsto.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,7 odsto, na 5.769 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,7 odsto, na 7.163 boda, a pariški CAC 2 odsto, na 3.423 boda.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice potonuo 3,2 odsto, na 8.757 bodova, najniži nivo u četiri sedmice. Hina