BANJALUKA, Ključna karakteristika poreske strukture u BiH je u snažnoj oslonjenosti na oporezivanje rada, što za jednu od posljedica ima veliki broj zaposlenih u neformalnom sektoru (siva ekonomija), ističu analitičari Svjetske banke.
U izvještaju “BiH – Pregled javnih rashoda i institucija (PEIR)” ukazuje se da su stope socijalnih doprinosa u BiH, posebno u FBiH, ne samo mnogo veće u odnosu na sve ostale poreze već visoke i u poređenju sa drugim zemljama.
Tako ukupna stopa socijalnih doprinosa u FBiH iznosi do 41,5 odsto bruto plate, što je više nego u RS (33 odsto), prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) od 29,5 odsto i prosjeka osam novih članica EU (Poljska, Mađarska, Češka, Slovenija, Slovačka, Estonija, Litvanija i Letonija) od 38,1 odsto.
Stručnjaci Svjetske banke navode da porezi na prihod i socijalni doprinosi u BiH povećavaju razlike između troškova radne snage i onoga što radnik dobije “na ruke”. Ukazuju da četvrtina radnika nije pokrivena obaveznim doprinosima za penzioni i zdravstveni fond, a da taj nivo prelazi i trećinu (od 33 do 36 odsto) ako se iz ukupnog broja isključe radnici preduzeća u državnom vlasništvu.
Direktna veza između visine fiskalnog opterećanja i sive ekonomije vidi se i iz podatka da je najveća stopa neformalne zaposlenosti kod poljoprivrednika i radnika s malim platama. Naime, kako se ističe, poresko opterećenje za zaposlene s niskim primanjima je jedno od najvećih u Evropi, dok nameti opadaju za one koji zarađuju više. U Svjetskoj banci kažu da se to posebno odnosi na RS od februara 2011., kada je Vlada RS ukinula lične odbitke za porez na prihod, tako da je poresko opterećenje samca jednako bez obzira na platu.
U Udruženju ekonomista RS – SWOT kažu da izvještaj Svjetske banke samo potvrđuje zaključke njihovih prošlogodišnjih analiza, objavljenih nakon što su u RS povećane stope poreza na dohodak s osam na 10 odsto i ukupnih doprinosa sa 30,6 na 33 odsto.
Upozoravaju da značajni fiskalni nameti na plate mogu dovesti do izbjegavanja plaćanja poreza, pad potrošnje i prihoda preduzeća, povećanja nezaposlenosti, te smanjenje potencijalnog dugoročnog ekonomskog rasta zemlje.
U Vladi RS, pak, navode da je RS do prošle godine imala izrazito najpovoljniji privredni ambijent u regionu u smislu najmanjeg opterećenja plata, ističući da je povećanje poreza na plate i doprinosa bilo neophodno radi obezbjeđenja funkcionisanja Fonda PIO i Fonda zdravstva u budućnosti.
“Pozitivni efekti u smislu povećanja prihoda od doprinosa su postignuti, što je ujedno i bio cilj kako bi se omogućilo funkcionisanje fondova”, navodi se u informaciji Vlade RS.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja SWOT, kaže da razumije motive Vlade za stabilizaciju socijalnih fondova, ali smatra da povećano oporezivanje plate, ipak, nije opravdano. S tim u vezi navodi da je RS odstupila od pozitivne prakse većine evropskih zemalja, koje su kao mjere konsolidacije uglavnom koristile prilagođavanja na strani javne potrošnje ili kroz uvećanje indirektnih poreza.
“Češka i Bugarska su tokom krize čak smanjivale poreze na dohodak i doprinose kako bi ojačale konkurentnost svojih nacionalnih privreda”, ističe Grabovac.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da bh. vlasti na svim nivoima nikako da shvate da samo rasterećenjem privrede, prije svega manjim oporezivanjem rada, može doći do ekonomskog rasta i većeg zapošljavanja.
“Budžeti u BiH su uglavnom usmjereni na socijalna davanja umjesto da se izbalansiraju ti transferi s onima za podsticaj razvoja, jer samo stimulacija privrede može donijeti novo zapošljavanja, a od toga nema bolje socijalne politike”, ocjenjuje Bakšić.
Visoko oporezivanje rada, takođe, prema njegovim riječima, destimulativno djeluje na inostrane investitore, posebno u svjetlu sveukupnog nepovoljnog političkog i ekonomskog ambijenta.
“BiH ako želi izbjeći grčki scenario moraće ili drastično smanjiti poreska opterećenja ili sasjeći javnu potrošnju kako bi se omogućilo podsticanje investicija i razvoja. Trećeg izbora nema”, upozorava Bakšić.
Stope socijalnih doprinosa u jugoistočnoj Evropi
FBiH RS ALB KOS MAK CG SRB
Penzije 23 18 21,6 15 18 20,5 22
Zdravstvo 16,5 12,5 3,4 0 7,8 12,3 12,3
Nezaposleni 21 0,9 0 1,2 1 1,5
Ostalo 0 1,5 2 0 0 0 0
UKUPNO 41,5 33 27,9 15 27 33,8 35,8
Prihodi vlada u 2010. kao procenat BDP-a
BiH ALB KOS MAK CG SRB
Direktni porezi 3,0 3,6 2,9 2,9 4,9 5,7
Indirektni porezi 19,7 12,9 18,2 13,4 19,5 17,3
Doprinosi 15,5 4,3 0 9,1 12,2 10,8
Ostali prihodi 5,6 5,4 6,4 7,7 5,9 7,1
Ukupni prihodi 43,8 26,2 27,5 33,1 42,6 41
Nezavisne novine
