SARAJEVO – U bosanskohercegovačkim rudnicima, prvenstveno u FBiH, treba otpisati 93 odsto raspoložive opreme zbog dotrajalosti, ocjena je studije koju su za potrebe BiH uradili konsultanti Svjetske banke.
Prema njihovoj analizi, potrebno je oko 713 miliona eura za dovođenje proizvodnje na nivo iz 1990. godine,
“U rudnicima u BiH se proizvodi oko 9,2 miliona tona uglja godišnje, što je oko 50 odsto količina koje su proizvođene 1990. godine”, piše u studiji o stanju energetskog sektora u BiH.
Uz napomenu da je ugalj ključni element sigurnosti i energetske stabilnosti BiH, Svjetska banka procjenjuje da bi rudnici u BiH predratnu proizvodnju mogli dostići do 2015. godine, ako do 2010. godine bude završeno restrukturiranje sektora uglja.
“Plan podrazumijeva novu opremu i revitalizaciju postojeće, ali i druge projekte, bez gradnje novih objekata”, piše u studiji.
Predsjednik Odbora za energetiku u Parlamentu FBiH Mirza Kušljugić upozorava da je predratna proizvodnja rudnika u BiH podrazumijevala prodaju uglja u Srbiji, Sloveniji i Italiji, ali i veće snabdijevanje domaće privrede.
“Domaće potrebe za ugljem neće porasti u narednih 30 do 40 godina, jer sve termoelektrane, na kojima nešto treba raditi, podrazumijevaju zamjenu i modernizaciju postojećih kapaciteta, koja će istovremeno doprinijeti da za istu proizvodnju možda troše i manje uglja”, kazao je Kušljugić.
Prema njegovim riječima, stanje je mnogo bolje u rudnicima u RS nego u FBiH.
U studiji se navodi da je u ugljarstvu u BiH zaposleno 16.185 radnika, od čega u FBiH 13.668. Među njima je mnogo starijih i veliki broj invalida rada.
Troškovi radne snage nose 40 odsto troškova proizvodnje uglja. Iz Svjetske banke upozoravaju da je prodajna cijena uglja od 4,5 KM po gigadžulu znatno niža od proizvodnje u mnogim rudnicima, gdje se kreće od 4,69 do 8,11 KM.
Ova studija plaćena je oko milion KM, od novca koji je BiH dobila od Svjetske banke kao kredit “Power 3”, a autori su izabrani na međunarodnom tenderu.
U studiji Svjetske banke se navodi da, prema istraživanjima, BiH ima vlastite rezerve od oko 50 miliona tona sirove nafte, a da godišnje troši između 800.000 tona i 1,3 miliona tona nafte.
Procjenjuje se da 800 benzinskih pumpi u BiH zadovoljava uslove konkurencije, ali da je njihov broj ekonomski neracionalan, jer je poslovanje izvjesnog broja pumpi već sada na granici rentabilnosti.
Najveći udio na tržištu ima INA Zagreb preko “firmi-kćerki”. U studiji upozoravaju da je cijena nafte viša nego u okruženju, a udio PDV-a i drugih taksi znatno manji nego u Evropi. Preporučuje se osnivanje agencije za obavezne zalihe u BiH.