SARAJEVO/ BANJALUKA, Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, koji je predstavljen juče.
“U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta, od čega su 43.000 radnih mjesta mlade radne snage. Gotovo polovina ovog broja je otvorena u Albaniji”, navodi se u izvještaju.
Do usporavanja ekonomskog rasta dolazi u cijelom regionu ponajviše zbog, kako je istaknuto, manje investicija i smanjenja izvoza, a ovim faktorima doprinose i globalne tenzije u trgovini i usporavanje rasta u EU, posebno Njemačkoj, ali i zbog nestabilnosti u cijenama energenata.
U prosjeku, u regionu će doći do smanjenja rasta za 3,9 odsto, a najviše u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.
Što se tiče BiH, u ovoj godini se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda, dok se zaposlenost povećava, ali i dalje uz znatan broj nezaposlenih. Naime, kako ističu, stopa ekonomskog rasta će s 3,6 odsto pasti na 3,1 odsto, a deficiti će i dalje biti značajan rizik na svim nivoima.
“Potencijal za rast postoji, ali uz implementaciju reformi. Potrebno je nastaviti održavati makroekonomsku stabilnost, ali i nastaviti fokus na put ka članstvu u EU”, istaknuto je.
Najveći ekonomski izazov za BiH u ovom periodu je, kako je istaknuto, iskorištavanje privatnog sektora, što će, kako upozoravaju, onemogućiti jači ekonomski rast.
Linda van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, kaže da pojava ekonomskih izazova ukazuje na potrebu da vlasti u ovim zemljama ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu kako bi stimulisale održivi rast.
Ono što zabrinjava je činjenica da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je ljudi koji su pronašli posao, što najvjerovatnije ukazuje na osnažene imigracione trendove. Ipak, u Svjetskoj banci procjenjuju da je realno moguće u srednjeročnom periodu popraviti negativne trendove uz uslov da se nastavi evropski put, formiraju vlasti na svim nivoima i krene u zacrtane reforme.
“Ekonomska aktivnost i dalje podržava snažan rast privatne potrošnje, iako je ona u padu. Za rast je zaslužan postojan priliv doznaka iz inostranstva, povećanje realnih plata i rast izdavanja potrošačkih kredita”, naglašeno je.
Negativni politički ambijent ocijenjen kao najveći domaći rizik jer on onemogućava sprovođenje neophodnih strukturalnih reformi. Dejan Šajinović/Nezavisne
