VAŠINGTON, Regiju istočne Evrope i sentralne Azije (ECA) očekuje spor oporavak od svjetske privredne krize u ovoj godini, a zemlje regije suočene s jakim fiskalnim pritiscima, odnosno manjkom budžetskih prihoda, trebaju voditi brigu o ciljanoj socijalnoj potrošnji na najpotrebnije i najranjivije grupe, kazali su zvaničnici Svjetske banke, nadležni za regiju.
“Zemlje istočne Evrope i centralne Azije najteže su pogođene svjetskom privrednom krizom i vjerojatno će najsporije obnoviti privredni rast”, rekao je Philippe Le Houerou, potpredsjednik Svjetske banke za regiju ECA. “Privredni rast u regiji, koji je imao vrhunac s oko 7 odsto 2007., pao je na negativnih 6 odsto u 2009. Ova godina će biti teška za regiju s prognozom rasta od oko 3 odsto, što je za pola manje od ostalih zemalja u razvoju. Izgledi za period 2011-2013. su nešto malo bolji jer se predviđa 3,4 odsto rasta. Rast nezaposlenosti gura domaćinstva u siromaštvo i dodatno otežava stanje za one koji su već siromašni”, rekao je Le Houerou.
Različitosti među 30 zemalja regije rezultiraju i različitim učinkom krize na pojedine zemlje i njihove izglede za oporavak. Dvadeset zemalja regije iskusilo je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009., a ukupni raspon BDP-a bio je od negativnih 18 odsto u Letoniji, do rasta od 9,3 odsto u Azerbajdžanu. Svjetska banka je obavijestila da se regija ECA suočila s najvećim fiskalnim pritiscima u globalnoj privrednoj krizi među svjetskim regijama. Prosječni budžetski deficit popeo se na 6 odsto BDP-a u ECA između 2008. i 2009., u poređenju s 1 odsto na Bliskom istoku, 3 odsto u Latinskoj Americi i oko 4 odsto u zemljama u razvoju u Aziji i Africi.
“Učinak krize, kao i dugoročne demografske, privredne i političke silnice, traže politiku koja pruža jednaki pristup uslugama i uključivi rast”, rekao je Le Houerou, ističući kako je kriza učinila hitnom “reformu socijalne potrošnje”. Kriza je takođe poništila rezultate suzbijanja siromaštva u regiji u protekloj deceniji, pa je broj onih ispod granice siromaštva narastao za 13 miliona, s posebno teško pogođenom Armenijom, Gruzijom, Kirgistanom i Moldovom. Kao rezultat toga, trenutno 40 miliona ljudi živi s manje od 2,5 dolara na dan (13,6 kn), a oko 160 miliona s manje od 5 dolara na dan (27,2 kn), ističe Svjetska banka.
Stopa nezaposlenosti narasla je u cijeloj regiji, najviše u zemljama srednjih prihoda, kojima pripada i Hrvatska. Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju upozorio je da ne treba očekivati skori povratak motora rasta od prije krize – brzog rasta izvoza, velikog priliva kapitala, visokih cijena roba, te snažne domaće potrošnje i stambene izgradnje.
Upozorio je da vlade zemalja regije ECA imaju bitno veću potrošnju od zemalja u razvoju u drugim regijama. “uopšteno , državna potrošnja u zemljama regije srednjih prihoda, kao što su Poljska, Rusija, Ukrajina i Turska, sada je veća od 40 odsto BDP-a, u poređenju s 30 odsto u zemljama srednjih prihoda ostalih regija”, kazao je Gill. Hina
