BEOGRAD, Kako predviđaju analitičari magazina „Ekonomist“, na polju ekonomije dogodiće se tri vrste promjena. Prva se odnosi na povratak Zapada na čelo ekonomske scene, druga na centralne banke, dok se treća tiče Kine, koja će zbog unutrašnjih ekonomskih problema morati da uspori razvoj.
Čini se da će 2014. godina biti dobra za svjetsko tržište, predviđaju stručnjaci magazina „Ekonomist“, koji su i ove godine, a to rade od 2004, pokušali da predvide kako će svijet izgledati u narednih 365 dana. U izdanju „Svijet u 2014“ ugledni „Ekonomist“ odiše optimizmom, za razliku od prošlogodišnjeg izdanja. Ekonomski podaci govore da je svijet izašao iz mučne recesije i sada se očekuje rast.
Ništa spektakularno, kažu u „Ekonomistu“, ali poslije godina konstantnog pada kretanje u suprotnom pravcu razlog je za radost. Naravno, ne za sve aktere. To je gotovo nemoguće kada je ekonomija u pitanju. Neki će morati da padnu, dok se drugi oporavljaju, ali u konačnom rezultatu globalna ekonomija će u 2014. zabilježiti pozitivan skor.
Tri vrste promjena
Kako predviđaju analitičari tog lista, na polju ekonomije dogodiće se tri vrste promjena. Prva se odnosi na povratak Zapada na čelo ekonomske scene. Amerika, Japan i Evropska unija će napredovati, dok će zemlje s tržištima u nastajanju stagnirati i biti manje dinamične nego u proteklih nekoliko godina. Zahvaljujući jeftinoj nafti iz škriljaca SAD će ponovo imati čime da se pohvale. Uspostavljanje i razvoj prekookeanske trgovine biće još jedan dokaz povratka Zapada na kormilo svjetske ekonomije.
Druga promjena odnosi se na centralne banke, koje će morati da smanje kupovinu akcija, dok se treća tiče Kine, koja će zbog unutrašnjih ekonomskih problema morati da uspori razvoj i prebaci u manju brzinu. Spektakularan rast neće imati nijedna od poznatih razvijenih zemalja, već je to mjesto rezervisano za nekoliko zemalja koje se do sada nisu pojavljivale na takvim spiskovima.
„Sljedeće godine Amerika će ojačati, a Kina će biti manje primamljiva. Pitanje je da li će to Obama iskoristiti. SAD će napredovati prije svega zbog čišćenja sopstvenih banaka i upošljavanja fabrika. Vjerovatno je očekivati da će doprinos Amerike globalnom rastu biti veći od doprinosa Kine – drugi put u posljednjih osam godina“, piše „Ekonomist“.
Osim toga, proći će decenije prije nego što prosječan prihod po glavi stanovnika u Kini, naredne godine će iznositi svega 11.00 dolara, dostigne američki prihod od 55.000 dolara. Još nešto, u posljednje četiri godine četiri od 10 najvećih svjetskih kompanija bile su u Kini, dok su samo tri bile u SAD. Međutim, investitori su shvatili da ako država upravlja nečim, onda će se i miješati u poslove. Zato su se vratili u Ameriku, gdje se sada nalazi devet od 10 najvećih kompanija. U Kini se očekuje neka vrsta bankarske krize, pošto su se provincije previše zadužile, birokratiji je takođe odobreno previše kredita…
Povratak na scenu
Američka privreda se nesumnjivo oporavlja. U posljednje dvije godine privreda SAD obezbijedila je 4,3 miliona novih radnih mjesta, a tokom 2014. biće ih još dva miliona. Federalne rezerve su posljednjih pet godina štampale novac, ali će naredne godine povući kočnicu. To će dovesti do jačanja dolara, podizanja kamatnih stopa i priliva kapitala od investicija.
Evropski budžetski deficit već sada je prepolovljen. Produktivnost raste, smanjuju se troškovi rada, a ogromni deficit u Italiji, Španiji i Portugaliji polako se smanjuje.
U „Ekonomistu“ naglašavaju da „niko ne tvrdi da će zapadne ekonomije procvjetati u 2014“, ali je napredak ohrabrujući. Amerika će se radovati ako bude napredovala za tri odsto, Japan za dva, a evrozona za oko 1,2 odsto. Kina će se naći u situaciji u kojoj je Amerika bila u posljednjoj deceniji. Ekonomski rast Kine od 10 odsto neće se ponoviti, ali će dalje biti visok – sedam odsto.
„Dobar dio razvoja Kine u proteklih nekoliko godina bio je iluzija, nastao je tako što su industrijski kapaciteti filovani novcem iz brzih kredita bez obzira na to da li im je bio potreban. Kina neće doživjeti slom bankarskog sistema, ali će tokom perioda vraćanja zajmova njen razvoj biti usporen“, piše „Ekonomist“, i dodaje da će dobre ekonomske vijesti u 2014. stizati sa Zapada.
Afrički bum
Japan očekuje rast, ali i velike probleme. Hrabre reforme premijera te zemlje Šinzoa Abea, koje su mu donijele veliku popularnost u 2013, pokazaće i mračnu stranu. Abea u narednoj godini čeka težak potez povećanja potrošačkog poreza, što je japanska verzija poreza na ekstra profit. Samo jedan premijer prije njega se usudio na takav potez, pa je sada poreska stopa samo pet odsto, najniža među najbogatijim zemljama svijeta. Plan je da se poveća na osam odsto.
Ipak, najveći rast u 2014. biće zabilježen u Africi. Ekonomija tog kontinenta doživjela je preporod povećanjem obima trgovine s Kinom. Na tom talasu su došli i investitori iz cijelog svijeta, pa je Afrika najdinamičnije tržište svijeta. Afrički BDP će 2014. porasti za 5,5 odsto. MMF predviđa da će četiri od šest svjetskih ekonomija u narednoj godini biti u supsaharskoj Africi, i prvi put od kada se bilježe ti podaci stopa inflacije opašće ispod nivoa rasta BDP-a.
Gledano po globalnim regijama, najveći rast BDP-a u 2014. zabilježiće Azija (bez Japana) – 5,7 odsto. Potom slijedi podsaharska Afrika s 5,2 odsto rasta, slijedi Bliski istok i Afrika s četiri odsto, pa Istočna Evropa s tri odsto, Latinska Amerika 3,3 odsto, Sjeverna Amerika 2,5 odsto, Japan 1,7 odsto, dok je na kraju kolone Zapadna Evropa, čiji će BDP u narednoj godini porasti za svega 1,1 odsto.
Najnaprednije zemlje u 2014. biće Južni Sudan (rast BDP-a 35 odsto), Mongolija (15,3) i Makao (13,5). Dvocifrena će biti još samo jedna država – Sijera Leone (11,2 odsto).
„Afrika i Azija imaju čast da zauzmu prvih 12 pozicija na listi ekonomija koje će se najbrže razvijati u 2014. Razlog za takav razvoj su prirodna bogatstva ili kockanje. Južni Sudan, koji se odvojio od Sudana 2011. godine, ima naftne rezerve, Mongolija je podstaknuta ekspanzijom rudarstva, Makao je kockarski centar“, piše „Ekonomist“.
Srbija u zaostatku
Za razliku od pomenutih država, Srbija će zabilježiti rast BDP-a od samo jedan odsto u 2014. godini. Kako piše „Ekonomist“, izostaće najavljena fiskalna disciplina, pa se briga za stabilnost finansijskog sistema prenosi i u 2014, isto kao i očekivanja da će se pojačati mjere štednje. Javna preduzeća i banke, odnosno subvencije, koštaće državu više od pola milijarde evra, što će dalje značiti najmanje 630 miliona evra dodatnih obaveza koje će se plaćati do 2015. godine. Pitanje je da li će se održati tempo izvoza, budući da se on previše oslanja na automobilsku industriju. Očekuje se i konačno rješenje za velike privredne sisteme, nažalost prevashodno odlaženjem u stečaj. Neizvjesno je i hoće li se riješiti problem smederevske „Željezare“.
„Javni dug će u narednim godinama najvjerovatnije premašiti 70 odsto BDP-a. Očekuje se povećanje broja nezaposlenih i to za 50.000. Inflacija će biti u planiranim okvirima, ali prevashodno zbog smanjenja tražnje, odnosno osiromašenja građana“, piše „Ekonomist“.
Zbog smanjenja potrošnje osnovica za naplatu javnih prihoda će, i pored prognoziranog rasta BDP-a, bilježiti realan pad. Obim sive ekonomije postaje sve alarmantniji. Akter
