BEOGRAD, Najavljenu saradnju Srbije, Slovenije i Hrvatske u oblasti privrede i zajednički nastup na trećim tržištima i ekonomisti i privrednici dočekali su s odobravanjem. Srbija će od ovakve saradnje imati samo koristi, a najviše potencijala ima u oblastima vojne i građevinske industrije, saobraćaja, kao i prehrambene industrije, trgovine i usluga. Stručnjaci misle da najviše šansi imamo za proboj na tržišta Azije, Afrike, Rusije i Turske.
Ideja o udruživanju privreda, koja se pojavila nakon susreta Borisa Tadića, Boruta Pahora i Jadranke Kosor, i nije sasvim nova. Stručnjaci se slažu da se male države moraju ujediniti kako bi se izborile za ogromna svjetska tržišta, ali i da bi vratile nekadašnju dobro razvijenu industriju na stare staze.
Ekonomista Miroslav Zdravković smatra da je ovakav vid udruživanja sasvim logičan.
– Kada ste mala zemlja, logično je da se udružujete da biste bili veći. Problem tu može da bude što bi za nas bilo zanimljivo tržište sjeverne Afrike, ali su tamo sada nemiri. Onda moramo da se orijentišemo na Ameriku i Rusiju, koje nisu u Evropskoj uniji, jer je to već uređeno tržište i već je utvrđeno ko šta i koliko može da izvozi.
Da su privrednici sve tri zemlje apsolutno zainteresovani za ovakav vid saradnje potvrđuje Miloš Bugarin predsjednik Privredne komore Srbije. On ističe da ovaj sporazum odražava zajedničke stavove privrednika Srbije, Slovenije i Hrvatske.
– Mnogo veće šanse imamo kroz povezivanje i nastupe na trećim tržištima gdje imamo sporazume o slobodnoj trgovini. To je tržište Evropske unije, zemalja CEFTA, Ruske Federacije, Turske… Kada su oblasti saradnje u pitanju, mogli bismo da zajednički nastupamo u oblasti prehrambene industrije, u sektoru saobraćaja, građevine, građevinskog materijala, trgovine, turizma i usluga.
Slično misli i Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište i demokratiju Srbije. On kaže da bi Srbija najbolje mogla da prođe u onoj industriji gdje je već tjesno sarađivano.
– To je vojna industrija. Od ekonomske saradnje niko nije propao, to će samo dati krila privrednom sektoru i nove mogućnosti saradnje koje niko i ne može da pretpostavi.
I sami privrednici su spremni na saradnju i smatraju da bismo zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom imali šta da ponudimo stranim tržištima.
Toplica Spasojević, vlasnik ITM grupe, kaže da mogućnost za tako nešto svakako postoji s obzirom na to da smo već bili jedna zemlja
– Ipak, industrija Srbije je degradirana, pa prvo moramo da rješimo te probleme kod sebe. Svakako je dobro da se bolje povežemo, a to će biti najrealnije u industriji, prije svega u metalskoj, u industriji traktora i automobila, građevinskih mašina, u vojnoj industriji, i to na onim tržištima gdje se ne traže savremeni proizvodi. Dakle, treba da se fokusiramo na Afriku, dio Azije, Rusiju. Srbija je takođe u prednosti sa Rusijom jer ima taj specijalni dogovor, pa će i Hrvati i Slovenci imati interes da sarađuju sa Srbijom.
Petrašin Jakovljević iz kompanije „Metalac” kaže, međutim, da Srbija i sama u pojedinim oblastima imama dobre potencijale, ali ih ne koristi.
– U agraru imamo dobre potencijale, možemo da nastupamo na tržištu EU, ali ni te kvote koje se daju Srbiji, Srbija ne može da ispuni. Ipak, može da nastupa zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom u vojnoj industriji, kao i u prehrambenoj, jer je Rusija, na primjer, veliko tržište za to.
Slobodan Petrović, generalni direktor kompanije „Imlek”, sumnja da bi tri zemlje mogle uspješno da sarađuju u oblasti prehrambene industrije.
– Mislim da bi od saradnje najveću korist mogla da ima oblast vojne industrije koja je i najviše pretrpjela razdvajanjem. I građevinarstvo je nekada bilo oblast gdje smo tjesno sarađivali. Sa druge strane, zajednički nastup sa hranom mislim da je teško ostvariv, ne vidim prevelike mogućnosti za to.
Međutim, predstavnici građevinske industrije nisu baš optimistični u vezi sa ovakvom saradnjom. Vladimir Milovanović, generalni direktor „Energoprojekta”, kaže da Srbija ima veće potencijale u ovoj oblasti od druge dvije države.
– Nemam dovoljno informacija o građevinskim potencijalima Slovenije i Hrvatske koji bi mogli da se pridodaju građevinskom potencijalu Srbije koji je trenutno neuposlen. Blic