BEOGRAD, Građani Srbije se u bankama sve više zadužuju u kratkoročnim dinarskim kreditima. U decembru prošle godine suma uzetih dinarskih pozajmica iznosila je 129,87 milijardi dinara, a na kraju februara dostigla je 144,32 milijarde dinara.
Kamate za ove kredite nisu povoljne, jer se kreću od 18 do 27 odsto na godišnjem nivou. Međutim, ko traži zajam nema puno izbora. Jer, banke su podigle i cijenu zajmova u evrima na gotovo isti nivo, a uz to zahtijevaju i depozit od 30 odsto, što se gotovo nikome ne isplati.
I sami bankari pozivaju klijente da prebace kredite iz strane u domaću valutu, iako su se ranije devizno zadužili po povoljnijim kamatama, ali je kurs uticao da rate drastično poskupe.
Nepredvidiv kurs je i bio glavni razlog bijega pozajmica u dinare. Sada je, na primjer, u Unikredit i Rajfajzen banci čak 95 odsto gotovinskih i potrošačkih kredita u dinarima, a ostatak u evrima. U Sosiete ženeral banci u 90 odsto slučajeva klijenti su se opredjeljivali za dinarske keš, namjenske kredite za refinansiranje. Sa sličnim ili približnim podacima izlaze i drugi bankari.
Dinarski krediti mogu se, inače, uzeti najčešće u iznosu od 30.000 do milion dinara, sa rokom otplate od šest do 100 mjeseci. Učešće ili depozit nisu potrebni. Jedna banka je, čak, ponudila i stambene zajmove u domaćoj valuti, ali zbog visoke kamate nijedan građanin se nije opredijelio za ovu opciju.
Kako ukazuju u Narodnoj banci Srbije, dinarski krediti bi postepeno trebalo da budu što pristupačniji građanima. A, veoma je važno da se svi koji primaju platu u dinarima zadužuju u istoj valuti, jer se izbjegava valutni rizik. Međutim, za sada su cijene dinarskih kredita paprene.
Tako, na primjer, ukoliko neko uzme gotovinski kredit od 200.000 dinara na pet godina, sa kamatom od 22,92 odsto, svakog mjeseca će otplaćivati po 5.277 dinara.
Neke banke nude ove zajmove i na 100 mjeseci, ali kada se preračuna koliko treba vratiti u tom periodu dolazi se do iznosa koji je duplo veći od uzetog. Naime, ko se zaduži 500.000 dinara sa rokom otplate od 100 mjeseci i sa kamatom od 22 odsto, svakog mjeseca će vraćati po 10.340 dinara. U ovom periodu klijent će banci vratiti 1.034.000 dinara, odnosno dvostruko više od uzetog iznosa. Ako se opredijeli i za grejs period, u kome može da otplaćuje samo kamatu, onda će morati da vrati još više novca.
Dinarizacija i kamate
Narodna banka Srbije insistira na dinarizaciji, odnosno zaduživanju u domaćoj valuti. To i nije loše, jer se građani štite od deviznog rizika, ali o smanjenju kamata niko i ne pomišlja. Naime, centralna banka je oborila referentnu kamatu na 9,50 odsto, koja je osnova za formiranje cijene dinarskog zajma. Banke, s druge strane, zaračunavaju dvostruko i trostruko veće kamate, pravdajući se velikim rizikom, visokom inflacijom i neizvjesnošću. Novosti
