SREBRENICA, Mada opština Srebrenica prije rata nije bila poljoprivredna oblast, radi nedostatka posla i sredstava za život, sve veći broj domicilnih domaćinstava, i srpskih i bošnjačkih, koja imaju vlastita imanja, počinju se baviti intenzivnije poljoprivredom, a većini je to već postala osnovna djelatnost i izvor egzistencije.
Opština Srebrenica ima površinu od 527 kilometara kvadratnih od kojih je više od 60 odsto pod šumama – poljoprivreda u prethodnih pola vijeka nije bila prioritetna djelatnost ovdašnjeg stanovništva već su to bile industrija, rudarstvo i turizam.
U tom periodu u srebreničkoj privredi i drugim djelatnostima bilo je zaposleno oko jedanaest hiljada radnika, a nekima je poljoprivreda bila dopunska djelatnost, kao i velikom broju porodica čuvenih osaćanskih neimara-dunđera koji su, tradicionalno u proljeće, odlazili od kuća da rade građevinske poslove i vraćali su se u poznu jesen.
Zbog velikih ratnih razaranja i neuspjele privatizacije mnoge srebreničke firme nisu obnovile rad nakon rata. One koje rade čine to sa znatno manjim kapacitetom i brojem radnika u odnosu na predratni period.
Radi nedostatka posla i sredstava za život, sve veći broj domicilnih domaćinstava, i srpskih i bošnjačkih, koja imaju vlastita imanja, počinju se baviti intenzivnije poljoprivredom, a većini je to već postala osnovna djelatnost i izvor egzistencije.
Zahvaljujući brojnim donatorskim organizacijama koje pomažu Srebrenicu, svi koji su željeli dobili su sadnice i druge vidove pomoći i zasadili su malinjake ili druge vrste voća, podigli pčelinjake i plastenike za proizvodnju povrća, jagoda i cvijeća, a formirano je i nekoliko farmi koka nosilja kao i farmi krava muzara.
Zbog pojave bruceloze, prije dvije godine, uništen je veliki broj ovaca, ali se stada ponovo povećavaju.
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) obezbijedio je rasne krave za farmere, pružio im novčanu pomoć za izgradnju savremenih štala, obezbijedio im muzilice i laktofrize, organizovao otkup mlijeka i stalnu veterinarsku pomoć.
Menadžer Kancelarije UNDP-a u Srebrenici Alehandre Prieto potvrdio je novinarima da će ova organizacija i u naredne tri godine raditi na razvoju i unapređenju različitih grana poljoprivrede.
Ovih dana priprema se potpisivanje ugovora između srebreničkih proizvođača organskog povrća i voća sa Srebreničaninom Mirsadom Ademovićem koji 15 godina živi u Dablinu u Irskoj i formirao je agenciju za otkup povrća i voća iz BiH za britansko tržište.
On će, kako je najavio, pri potpisivanju ugovora garantovati otkupne cijene, obučiti poljoprivrednike kako da pakuju svoje proizvode po standardima Evropske unije i obezbijediće im odgovarajuću ambalažu.
U Srebrenici i Skelanima djeluju zemljoradničke zadruge od kojih se jedna bavi masovnim uzgojem organskog jagodičastog voća, a druga je prošle godine u Skelanima počela prerađivati i pakovati finalne proizvode od povrća i voća svojih članova za tržište.
Većina domaćinstava koja se bave poljoprivredom imala su podršku nekih međunarodnih i drugih organizacija tako da su osavreminila proizvodnju, obezbijedila tržište i kažu da se može živjeti od poljoprivrede ako se radi i primjenjuju uputstva stručnjaka, koji su stalno prisutni na ovim prostorima, jer ih angažuje i plaća nekoliko međunarodnih organizacija kao što su UNDP, USAID, Italijanska i Japanska razvojna agencija.
