BEOGRAD, Zaposleni u Srbiji su prošle godine zbog bolesti kod kuće proveli ukupno 42,5 miliona radnih dana, a dnevno je bolovalo po 116.000 radnika. Prosječan radnik je godišnje koristio 25 dana bolovanja, dok su, recimo, slovački radnici koristili dvostruko manje dana za lječenje.
U odnosu na zapadnoevropske države situacija je još drastičnija pa jedan njemački radnik, zbog bolesti odsustvuje osam dana godišnje.
Svaki radnik u Srbiji u državnoj službi u prosjeku koristi 27 dana bolovanja godišnje, a u privatnoj 9-10 dana. U strahu za radno mjesto radnici se u krizi ipak rjeđe odlučuju za bolovanje, pokazuju različita istraživanja. U Uniji poslodavaca Srbije navode da se prije pet godina u javnoj službi godišnje na bolovanje išlo i do 36 dana, a u privatnoj sedam dana duže nego danas.
– Boluje samo ko mora. Nedavno me je grip bukvalno prikovao za krevet, ljekar me je terao na bolovanje, ali nisam otišao. Imao sam u vidu da ću za dane na bolovanju dobiti naknadu od 60 odsto zarade. Prosjek sam izračunao na osnovu posljednje tri plate i računica je pokazala da bi za deset dana bolovanja primio 10.000 dinara manje. Malo više od toga mi mjesečno treba za stan – priča N. Matijević.
U “Centroproizvodu” svake godine na bolovanje ide 5,8 odsto zaposlenih. Direktor za ljudske resurse i pravne poslove u ovoj kompaniji Silvana Đurčević kaže za “Blic” da je ovaj broj sličan u prethodne tri godine, a da su većina “boljki” njihovih zaposlenih “uobičajene” za stanovništvo Srbije. Žene najčešće pate od ginekoloških problema, a muškarci od visokog pritiska, dijabetesa i problema sa srcem. Blic