ZAGREB, Svako jedanaesto domaćinstvo u Hrvatskoj ne može uredno podmirivati svoje kreditne obaveze, i premda je riječ o kreditima koji su uglavnom dobro osigurani, oni se ipak negativno održavaju na bilanse banaka.
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, nakon lanjskog povećanja problematičnih kredita za 60 odsto, u ovoj se godini očekivala bolja situacija, no uslijedilo je neugodno iznenađenje. Loši krediti banaka već su porasli za 15-ak odsto, što je posljedica značajnog pada privredne aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine. Do tih su saznanja došli stručnjaci Hrvatske narodne banke koji pomno prate ekonomska i druga kretanja značajna za stabilnost bankarskog sektora, koji im je, kao regulatoru bankarskog sistema, od primarne važnosti, no iz njihovih se podataka može puno zaključiti i o “finansijskom zdravlju” hrvatskih domaćinstava.
Vedran Šošić iz HNB-a na Međunarodnoj je dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, koja se u organizaciji HNB-a u tom gradu održava 16. put, svoje izlaganje posvetili upravo anatomiji dugovanja hrvatskih domaćinstava i njihovim implikacijama na finansijsku stabilnost u zemlji. “U HNB-u smo se dosta bavili domaćinstvima i tradicionalni pokazatelji govorili su da velika ekspanzija kredita nije prouzročila rast broja domaćinstava s finansijskim poteškoćama, no drukčiji pristup istraživanju pokazao je da nije baš tako”, rekao je Vedran Šošić.
“Ukupni loši krediti domaćinstava sada iznose devet odsto, što nije malo, no rast loših kredita preduzećima ipak je bio snažniji”, navodi Šošić, dodajući kako su loši krediti domaćinstvima, u odnosu na kredite firmama, rezultirali i manjim gubicima bankama. Šošić je takođe kazao da se ove godine očekivao rast loših kredita za 25 odsto, no kretanja u prvim mjesecima ove godine pokazala su da će taj rast ipak biti veći. Poslovni.hr
