VAŠINGTON, Svakih 14 dana nestane jedan od 7 000 svjetskih jezika, čime je nadmašena stopa nestanka nekih vrsta ptica, sisara ili biljaka, upozoravaju stručnjaci.
Najmanje 20 odsto svjetskih jezika nalazi se u neposrednoj opasnosti da izumre nakon što umru i posljednje osobe koje ga razumiju i govore.
Pomoćnik direktora na Institutu za žive i ugrožene jezike i lingvistku na koledžu Svartmor Dejvid Herisom smatra da odumiranje jezika znači i gubitak znanja.
“Kada izgubite jezik, gube se vijekovi razmišljanja o vremenu, sezonama, morskim stvorenjima, irvasima, jestivim biljkama, matematici, pejzažima, mitovima, muzici o nepoznatom i svakodnevnici”, rekao je Heris.
Polovina svjetskih jezika nestalo je u posljednjih 50 godina.
Mnogi od ovih jezika nije lako prevesti na engleski jezik, jer na primjer na ugroženom sibirskom jeziku “todzu” engleska riječ “čeri” /chary/ znači “dvogodišnji kastrirani irvas koji se može jahati”..
Harison i direktor Instituta Gregori Anderson identifikovali su pet “vrelih tačaka” gdje je veoma visoka stopa izumiranja jezika.
Jedna takva oblast obuhvata Oklahomu, Teksas i Novi Meksiko, gdje je ugroženo 40 jezika kojim govore domoroci.
Naprimjer, živo je samo pet staraca iz plemena Juči, čiji jezik nije povezan ni sa jednim drugim u svijetu.
Najugroženija oblast je sjever Australije gdje su ugrožena 153 jezika kojim govore Aboridžini.
Druge oblasti uključuju južnu Afriku, dijelove sjeverozapadnog Pacifika i istočni dio Sibira.
