BEOGRAD, Do 31. janura 2010. oko 30.000 državnih funkcionera u Srbiji moraće da prijavi svu imovinu koju posjeduju, kao i imovinu članova njihove najuže porodice.
Tako će se pod lupom Agencije za borbu protiv korupcije naći sve – od nekretnina i automobila pa do akcija u preduzećima i vrijednih umjetničkih dijela.
Slučaj premijera Cvetkovića i njegovog udijela i interesa u preduzeću koje naplaćuje autorska prava samo dokazuje koliko je loša dosadašnja praksa po kojoj su imovinske karte državnika ostalih funkcionera bile tajna jer je u njih imao uvid samo Odbor za sukob interesa.
Funkcioneri će, po zakonu Agenciji za borbu protiv korupcije, svoje imovinske karte morati da dostave u roku od 30 dana, počev od Nove godine. Mada se prethodno procjenjivalo da će ovim zakonom biti obuhvaćeno oko 12.000 ljudi na položaju, novi spisak proširen je za još oko 18.000 funkcionera.
Imovinu će tako morati da prijave predsjednici republike i skupštine, premijer i ministri, poslanici u republičkom i pokrajinskom parlamentu, kao i predsjednici lokalnih samouprava.
Od toga neće biti izuzeti ni direktori javnih preduzeća, domova zdravlja i škola, kao ni rektori univerziteta, sudije, tužioci i njihovi zamjenici. Od zaposlenih u organima vlasti, odredbama Agencije za borbu protiv korupcije neće biti obuhvaćeni samo odbornici u lokalnim samoupravama.
Neprijavljivanje imovine – krivično dijelo
“Na sajtu Agencije uskoro će biti objavljen obrazac na osnovu kog će funkcioneri praviti svoje izveštaje o imovini. Oni će biti dostupni javnosti, ali ne sa svim podacima. Kako bi se zaštitila njihova privatnost, na sajtu, na primjer, neće stajati adresa nepokretnosti koju funkcioner posjeduje ili registracioni broj njegovog automobila”, kaže Zorana Marković, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije.
U imovinskoj karti moraće da stoje sve nepokretnosti i pokretnosti koje posjeduju u zemlji i inostranstvu, kao i dragocenosti, vrijedne zbirke i umjetnički predmeti u njihovom vlasništvu.
Takođe, funkcioneri će biti u obavezi da objave informaciju o akcijama i drugim udijelima koje imaju u preduzećima, kao i detaljne podatke o depozitima u domaćim i stranim bankama. Moraće da navedu i da li imaju neka autorska i patentna prava, a na spisak će staviti i sve svoje dugove i potraživanja.
U imovinskoj karti biće naznačeno i eventualno pravo funkcionera na korišćenje službenog stana, kao i izvor i visinu svih njihovih prihoda.
“Pratićemo svaku promjenu u imovini funkcionera dok god je na funkciji u državnoj službi, ali i dvije godine nakon toga”, kaže Markovićeva.
Po prvi put u Srbije neprijavljivanje imovine tretiraće se kao krivično dijelo. Ukoliko se neko od funkcionera odluči da ne dostavi imovinsku kartu Agenciji, biće sankcionisan kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora. B92