BEOGRAD, Srbija godišnje izveze oko 4.000 tona suvih šljiva, a ima potencijala da na strana tržišta plasira i do 10.000 tona tog voća, ocijenjuju stručnjaci.
Zarada Srbije od izvoza suvog voća je veća tri do 10 puta nego svježeg i zamrznutog.
Ipak, da bi se povećao plasman srpske suve šljive neophodno je unaprijediti tehnologiju sušenja i genetski potencijal sorte ali i poboljšati marketing u cilju otvaranja novih tržišta, istakli su oni.
Ekspert Privredne komore Srbije Vojislav Stanković kaže da najveći kupac suvih šljiva iz Srbije je Rusija, zatim slijede Bugarska, Hrvatska, SAD.
Ruska Federacija je posebno perpektivno izvozno tržište za srpsko suvo voće ali je potrebno u značajnoj mjeri popraviti ne samo tehnologiju sušenja već i genetski potencijal sorte jer je sortiment požegače uništen pojavom virusne bolesti šarka, kazao je Stanković, koji je i savjetnik predsjednika PKS za agrar.
Stanković je naglasio da Srbija, takođe, raspolaže kvalitetnim plodom jabuke za sušenje i njen udio u proizvodnji i izvozu trebalo bi povećati najmanje deset puta, dok znajčajne potencijale ima i suva kajsija i malina.
Evica Mihaljević iz asocijacije “Plodovi Srbije” kazala je da je izuzev suvih šljiva, učešće ostalog voća u izvozu – suvih jabuka i višanja malo.
Ona je napomenula da je prošle godine izvoz suve šljive nešto manji nego u 2010. i 2009, a da se taj proizvod najviše izvozio u Rusiju, Bugarsku, Rumuniju, Italiju, Hrvatsku, Tursku, Holandiju, Sloveniju.
Mihaljević je istakla da postoji pokušaj izvoza u 25 zemalja svijeta takođe ukazavši na mogućnost povećanja izvoza suvih šljiva, na 10.000 tona, jer “imamo i kapaciteta i kvalitetnog rada sa standardima”.
Srbija je lani izvezla ukupno 4.590 tona suvog voća za 14 miliona dolara, a dominiraju suve šljive,kojih je na strana tržišta isporučeno blizu 4.000 tona za 7,7 miliona dolara, precizirao je Stanković. U 2011. izvezeno je i 348 tona suvih jabuka, 43,4 tone suve breskve, 12,8 tona suvih kajsija, 3,4 tone suvih krušaka. Tanjug
