BANJALUKA, Povodom Dana bez kupovine, 29. novembra, Centar za životnu sredinu Banjaluka organizuje obilježavanje ove manifestacije, kojom se širom svijeta ukazuje na ozbiljne društvene posljedice potrošačke kulture.
“Cilj ove akcije jeste da svi pokušamo da proživimo barem jedan dan bez kupovine, da trošimo vrijeme na prijatelje i porodicu umjesto
da trošimo novac na njih. Ovom akcijom planiramo skrenuti pažnju stanovništvu na neophodnu promjenu potrošapkog mentaliteta i tržišne logike gdje je poenta svakog segmenta naših života steć što veći kapital, bez obzira na naše potrebe”, rekao je član Centra za životnu sredinu Banjaluka Vojin Kopuz.
On je istakao da će se “Dan bez kupovine” obiilježiti kroz radionice “Uradi sam” koje uključuju radionice recikliranja, bojenja majica, krpljenja odjeće i pravljenja torbica, te razmjenu starih stvari, projekcije filmova i diskusija o potrošnji.
On je istakao da pored velikog društvenog znača ove akcije, na ovaj način Centar za životnu sredinu želi da promoviše i zaštitu životne sredine.
“Nesavjesnom kupovinom i neracionalnom potrošnjom zatrpavamo planetu otpadom i paralelno crpimo prirodne resurse za proizvodnju novih proizvoda”, kaže Kopuz.
Centar za životnu sredinu poziva da sve građane da se 29. novembra uzdrže od kupovine i razmisle o drugačijem stilu života,
okrenutom pravim društvenim vrijednostima i zdravijoj životnoj sredini.
Kopuz podsjeća da se Dan bez kupovine obilježava od 1993. godine u više od 55 zemalja svijeta i to posljednje sedmice u novembru.
“Nije slučajno odabran ovaj period za akciju s obzirom da je decembar mjesec praznika i period u kojem se najviše kupuje”, kaže Kopuz.
On ističe da je cilj “Dana bez kupovine” da svi pokušamo da proživimo barem jedan dan bez kupovine.
” Danas je naglašena potrošnja gdje se utiče na čovjeka da nakon određenog vremena upotrebe nekog predmeta, ukloni „stari“ predmet i kupi najnoviji model”, ističe Kopuz.
On ističe da na ovaj način čovjek zatrpava planetu otpadom i paralelno crpi prirodne resurse za proizvodnju novih proizvoda.
Prema riječima Kopuza razvijene zemlje koje čine samo 20 odsto svjetske populacije troše više od 80 odsto svjetskih prirodnih resursa, uzrokujući neproporcionalno i nepovratno uništavanje životne sredine.
Kopuz ističe da proizvodnja, prerada i potrošnja dobara zahtjeva korištenje i trošenje prirodnih resursa kao drvo, ruda, fosilna goriva i voda i izgradnju fabričkih kompleksa koji proizvodnim procesima stvaraju štetne materije.
“Postavlja se pitanje, zašto zagađujemo jedini planet na kojem možemo da živimo? Zbog novaca, naravno. Propaganda raznih kompanija, kroz uticajne medije, svakodnevno dolazi do nas potrošača, da bi nahranili stalno rastuću potrošačku mašineriju, koja je izgrađena na prodaji po svaku cijenu i sve većoj proizvodnji”, ističe Kopuz.
On je poručio da je smanjivanje otpada prioriteti savremenog sistema upravljanja otpadom, naglasivši da oni započinju promjenom loših navika pri kupovini.